Prijave za Susret hrvatske katoličke mladeži u Sisku

Susret Hrvatske katoličke mladeži održat će se 5. i 6. svibnja u Sisku. Svi mladi, uključujući one iz Zagrebačke nadbiskupije i drugih susjednih biskupija dolaze u Sisačku biskupiju na oba dana i obitelji domaćini ih s radošću očekuju. Na razini Obora za mlade HBK dogovorene su dobne granice za sudjelovanje na SHKM u Sisku. Donja dobna granica je 16, a gornja 29 godina. Svi van ovih dobnih granica mogu sudjelovati jedino uz preporuku župnika i u dogovoru s Povjerenstvom za pastoral mladih pojedine(nad)biskupije. Prijave mladih za SHKM Sisak 2012. odvijat će se isključivo preko župnih ureda koji će ih proslijediti Uredu za pastoral mladih pojedinih (nad)biskupija. Pojedinačne prijave nisu moguće. Prijave na područjima pojedinih (nad)biskupija započet će prema dogovoru župa i Ureda za pastoral mladih te biskupije, a trajat će najkasnije do 1. travnja.

Prijave za mlade iz svijeta i Hrvatskih katoličkih misija ići će preko tajništva Organizacijskog odbora SHKM Sisak 2012. Započinju 1. veljače i traju do 1. travnja. Svi mladi, odnosno predstavnici Hrvatski katoličkih misija koji planiraju doći u Sisak mogu se javiti tajništvu Organizacijskog odbora na e-mail adresu prijave@mladisb.hr, kako bi im mogle biti proslijeđene daljnje upute. Obrazac za prijavu te okvirni program Susreta može se pronaći na mrežnim stranicama Ureda za pastoral mladih Sisačke biskupije (www.mladisb.hr). (ika)

Zatvoren 52. teološko-pastoralni tjedan

Plenarnom raspravom u četvrtak 26. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati zatvoren je 52. teološko-pastoralni tjedan o temi “Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva”. U raspravi je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izrazio zabrinutost zbog slabog odaziva građana na referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, jer su time pokazali nezainteresiranost za vlastitu budućnost. Što se to događa u našem narodu, tko je utjecao na to, je li to revolt naroda prema državnim institucijama ili nešto drugo, pitanja su koja treba istražiti, poručio je kardinal.

U zaključnoj riječi na kraju trodnevnoga skupa, kardinal Bozanić osvrnuo se na veliki događaj, prošlogodišnji pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. “Papa je u zagrebačkoj katedrali istaknuo zajedništvo unutar Crkve, zajedništvo koje osposobljava Crkvu da može izvršiti svoje poslanje. Upravo je to zajedništvo bitno za Crkvu”, poručio je kardinal Bozanić te zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji TPT-a.

Zatvarajući TPT, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Oslić istaknuo je da je tema Tjedna pobudila veliki interes, a u predavanjima je na osobit način došla do izražaja hrvatska perspektiva Crkve u sklopu Europske unije, u koju namjeravamo u skoroj budućnosti ući s bogatom kulturnom i duhovnom baštinom.

Imajući u vidu upravo ove nove horizonte i mogućnosti, kako one političke i ekonomske, tako i one kulturne i duhovne, koji se otvaraju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je uvijek iznova imati u vidu svekoliko bogatstvo naše kulturne i vjerske baštine koja je kroz stoljeća nadahnjivala tolike generacije, rekao je dr. Oslić. Prema njegovim riječima, ono što Crkva može na osobit način i danas ponuditi Europi to je prije svega njezin doprinos kulturi. Ali, pojasnio je, Crkva se i danas ni u kojem slučaju ne može odreći svojeg temeljnog poslanja koje se sastoji u naviještanju i svjedočenju Evanđelja. Da bi Crkva mogla ostvarivati svoje poslanje u današnjem svijetu, ponovno će biti potrebno provesti tzv. tematizaciju odnosa “političkog” i “religioznog”, jer je upravo taj odnos oduvijek i bio tematiziran u povijesti Crkve. Dakle, od Crkve se traži da bude evangelizacijska, tj. da bude misionarska Crkva koja snagom vjere i snagom svjedočenja vjere brine za opće dobro i na taj način pridonosi boljitku svijeta i čovječanstva, pojasnio je dekan zagrebačkog KBF-a.

U zaključnom izlaganju istaknuo je i da europska zajednica nije samo neka ekonomska i trgovinska organizacija, ona je i zajednica u kojoj se vrednuju i žive religiozne i druge civilizacijske vrednote. Prema mišljenju dr. Oslića, to otvaranje jednih prema drugima može u biti omogućiti procese koji će u evangelizacijskom smislu naznačiti nove horizonte u stvaranju i praćenju pastoralnih programa, koji će zasigurno obogatiti našu Crkvu u različitim područjima njezina poslanja i djelovanja. Ti novi pastoralni programi, koji uvažavaju i ne bježe od fenomena “distancirane crkvenosti”, koja je prisutna u Crkvama Zapadne Europe, mogu biti ojačani i osnaženi na razini odgojnih procesa i na razini obrazovanja. Stručnjaci koji rade i koji prate odgojne procese i koji sudjeluju u kreiranju politike obrazovanja u potpunosti su svjesni “krize religioznosti” koja se u kontekstu europske stvarnosti artikulira na tragu sveprisutnog sekularizma, nihilizma i indiferentizma, rekao je dr. Oslić i pojasnio da upravo takvi odgojni procesi i procesi obrazovanja mogu otvoriti nove putove evangelizacije i time postati nova šansa, odnosno nova mogućnost u stvaranju jednog ozračja koje će omogućiti jedno novo odrastanje u dobru, odnosno jedno novo odrastanje za kršćanske vrednote. Dr. Oslić istaknuo je također da je u naravi Crkve da zauzeto sudjeluje u odgojnim procesima i da svojim angažmanom pridonosi odgoju i obrazovanju. Budući da se Crkva oduvijek bavila odgojem i obrazovanjem, ona je na upečatljiv način pridonosila stvaranju europskog identiteta, koji je bio prožet kršćanskim vrednotama. U tom odgoju za vrednote, od posebnog je značenja prisutnost i angažman laika. Oni i danas u sklopu odgoja i obrazovanja daju svoj upečatljiv doprinos i tako postaju nezaobilazni čimbenik u stvaranju i kreiranju evangelizacijskih procesa, rekao je dr. Oslić. Sveprisutni procesi sekularizacije u Europi kakva je ona danas, ugrozili su pojam “svetog” i “religioznog” i uopće pojam vrednota, ali ta je ista Europa ipak uspjela sačuvati mogućnost reinterpretacije nekih temeljnih ljudskih i civilizacijskih vrednota od kojih se živi i danas, zaključio je dekan KBF-a dr. Oslić.

(ika)

Poruka hrvatskih biskupa pred referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje!

Prije skoro dvije godine dana, 19. ožujka 2010, mi hrvatski biskupi uputili smo Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju u kojem smo, u svjetlu evanđelja i crkvenog učiteljstva, razmotrili taj novi povijesni proces ujedinjavanja Europe pazeći pritom posebno na kakvim se temeljima i s kojim ciljevima to ujedinjavanje ostvaruje. Crkva je, naime, stoljećima pratila hod našega naroda i dijelila njegovu sudbinu te ona, kao i svi odgovorni građani, i sada želi znati možemo li u tom novom društvu, u Europskoj Uniji u koju Hrvatska želi ući, prepoznati svoju prošlost, osmisliti svoju sadašnjost te s nadom gledati na svoju budućnost.

Dakako, nije zadaća ni posao Crkve davati direktive kako i s kime će se države povezivati i udruživati. Njezina je dužnost da kao dobra »majka i učiteljica« (Ivan XXIII) pomogne svakom narodu, pa tako i hrvatskom, zajedništvo u kojem se nalazi izgrađivati na kršćanskim i humanim načelima. Činjenica je da »Hrvatska pripada tisućljetnom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu« (Benedikt XVI, 2006), zbog čega se smijemo opravdano nadati da će nam u tom društvu i budućnost biti bolja i sigurnija nego izvan njega. Ipak konačnu odluku o tome donijet će naši građani na referendumu.

Crkva koja prati svoje vjernike i dijeli njihove »radosti i nade, žalosti i tjeskobe« (Drugi vatikanski koncil), poštivat će tu odluku, kao što je poštivala i odluku hrvatskih vlasti kada su zatražile pregovore o pristupu naše države Europskoj Uniji. Svjesni smo da je odluka o ulasku u europsku zajednicu naroda po mnogo čemu dalekosežna te razumijemo strahove mnogih da bi nam to moglo ugroziti suverenitet i posebno nacionalni identitet. Ipak, uvjereni smo da će ta opasnost postati realnom samo ako sami ne budemo dovoljno držali do svoje suverenosti, kulture, jezika, nacionalnih dobara i svega onoga po čemu smo to što jesmo. U globaliziranom svijetu, bili mi u Europskoj Uniji ili ne bili, s tim ćemo se izazovima neprestano suočavati. Zato više od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi.

Povijest nas uči da se naš narod mnogo puta nalazio u teškim situacijama i dilemama koje je u onoj mjeri uspijevao pozitivno prevladati i riješiti u kojoj je vjerovao u sebe i držao se čvrsto kršćanske nade – Krista koji nikada ne razočarava one koji mu se povjeravaju.

Na temelju takvoga dragocjenog narodnog iskustva potičemo sve katoličke vjernike i sve hrvatske građane da zajednički odbacimo strahove i svaku malodušnost te se hrabro otvorimo budućnosti.
Na takav nas je iskorak pozvao i sveti otac Benedikt XVI. za svojega pastoralnog pohoda našoj Crkvi i domovini kada nam je poručio: »Proces ulaska u Europsku Uniju je proces međusobnog davanja i primanja. I Hrvatska svojom poviješću, svojom ljudskom i gospodarskom sposobnošću daje, ali i prima, naravno, proširujući tako vlastite obzore i živeći u toj ne samo gospodarskoj, već nadasve kulturnoj i duhovnoj razmjeni.«

U duhu svega ovdje iznesenoga, pozivamo vas, dragi vjernici, i vas, ljudi dobre volje, da u nedjelju 22. siječnja 2012. godine iziđete na referendum i dadnete po savjesti svoj odgovor na postavljeno pitanje.

Dok zazivamo obilje Božjeg blagoslova na čitav naš narod, sve vjernike posebno molimo da se uključe osobno, u obitelji i s drugima u molitvu za domovinu.

U Zagrebu, 17. siječnja 2012.

Vaši biskupi