Župni listić 290
11. srpnja 2010.

XV. NEDJELJA KROZ CRKVENU GODINU

EVANĐELJE (Lk 10, 25-37)

U ono vrijeme: Neki zakonoznanac usta i, da Isusa iskuša, upita: “Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?” A on mu reče: “U Zakonu što piše? Kako čitaš?” Odgovori mu onaj: „ Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!” Reče mu na to Isus: “Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš.” Ali on hoteći se opravdati, reče on Isusu: “A tko je moj bližnji?” Isus prihvati i reče: “Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: ‘Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.'” “Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?” On odgovori: “Onaj koji mu iskaza milosrđe.” Nato mu reče Isus: “Idi pa i ti čini tako!”

Komentar:

Početno pitanje zakonoznanca iz evanđelja je: “Tko je moj bližnji?” Pitanje upozorava na mogućnost da neki nisu bližnji, pa ih onda ne treba uključiti u krug svoje brige i ljubavi. Isus hoće ispraviti takav stav. Evanđelje je poziv na okrenutost svakom čovjeku – jer svaki čovjek nas poziva na potrebnu mu ljubav i milosrđe. Samarijanac iz evanđelja pomaže vinom i uljem, novcem i dobrim riječima, svojim vremenom i mogućnostima. Crkva prepoznaje u tom Samarijancu, koji uljem zalijeva rane izranjenom čovjeku, istinskog Pomazanika, Krista. Isus se saginje nad unesrećenim čovjekom, nad bijednim čovječanstvom.
__________________________________________________

LJUBAV SE UČI

Kad se u Indiji govori o stvaranju muškarca i žene, pripovijeda se slijedeća legenda: kad je Stvoritelj završio sa stvaranjem muškarca, bio je svjestan da je iskoristio sve sastojke, koji su mu bili na raspolaganju. Nije bilo više ničega trajnog, stabilnog, čvrstog od čega bi mogao stvoriti ženu.
Stvoritelj je dugo vremena razmišljao i na kraju uze:
mjesečevu puninu, savitljivost vinove loze i treperenje trave, vitkost trstike i cvjetanje cvjetova, lakoću listića i svjetlost sunčevih zraka, plačljivost oblaka i nestalnost vjetrova, zečju plašljivost, paunovo šepurenje, mekoću ptičjeg perja i tvrdoću dijamanta, slatkoću meda i okrutnost (ljutinu) tigra, žar vatre i hladnoću snijega, brbljavost papige i pjev slavuja, dvoličnost lisice i vjernost majke lavice.
Pomiješavši sve te netrajne elemente, Stvoritelj stvori ženu i dade je muškarcu.
Nakon tjedan dana dođe muškarac i reče: “Gospodine, stvorenje koje si mi dao jako me unesrećuje. Toliko govori i tako me nemilosrdno muči da ne mogu odahnuti. Hoće da se neprestano brinem oko nje i tako gubim vrijeme. Plače za svaku sitnicu i živi besposleno. Došao sam da Ti je vratim, jer ne mogu s njom živjeti.”
“Dobro” – odgovori Stvoritelj i uze je natrag.
Nakon tjedan dana vrati se muškarac i reče: “Gospodine, od kad sam vratio ono stvorenje, život mi je postao tako prazan. Stalno mislim na nju – kako je plesala i pjevala, kako me je ispod oko gledala, kako me je zadirkivala i kako se naslanjala na mene. Bila je tako lijepa i tako nježna u dodiru. Obožavao sam slušati njezin smijeh. Molim Te, vrati mi je natrag.
“Dobro” – odgovori Stvoritelj. I muškarac je opet uze k sebi.
Nakon tri dana opet dođe i reče: “Gospodine, ne razumijem i ne znam to objasniti, ali nakon svih mojih iskustva s onim stvorenjem, došao sam do zaključka da mi pravi više problema nego radosti. Preklinjem Te, uzmi je natrag! Ne mogu s njom živjeti!”
“Ali ne možeš živjeti ni bez nje” – odvrati Stvoritelj.
Zatim se okrenu leđima do muškarca i nastavi svoj posao.
Muškarac sav razočaran reče: “Što da radim? Niti mogu živjeti s njom, a niti bez nje!”
Ljubav je osjećaj koji treba učiti.
To je napetost i ostvarenje.
To je velika čežnja i neprijateljstvo.
To je radost i bol.
Nema jednoga bez drugoga.
Sreća je samo dio ljubavi – onoga što treba naučiti. Patnja također spada u ljubav. Ona je tajna ljubavi, njezina ljepota i njezin teret.
Ljubav je osjećaj koji treba učiti.
__________________________________________________

DAROVI ZA CRKVU

1. ŠIMUN KRIŽANAC A. Šenoe 78/a Vugrovec 400 kn
2. RUŽICA BOLČEVIĆ Aleja mira 29 M. Polje 200 kn
3. Obitelj JOSKIĆ Vugrovečka 36 G. Vugrovec 200 kn
4. VID SRUK Prališće 4 Goranec 200 kn

SVIM DOBROČINITELJIMA ISKRENA HVALA
__________________________________________________

16. srpnja Gospa Karmelska – škapularska
Blagdan Blažene Djevice Marije od Karmela proglašen je za cijelu Crkvu 1726. Karmel je lijepa gora uz obalu Sredozemnog mora u Palestini ili Izraelu. To ime u prijevodu znači voćnjak ili plodna vrtna zemlja. Sveti Ilija, prorok propovijedao je i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga Jahve na toj gori. Red karmelićana je utemeljio Bertold iz Kalabrije, križar 1155. Lijepa crkva u Haiti na brdu Karmelu svjedoči o postanku toga reda. Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelićanskog reda. Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija. Tom prigodom dala mu je škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. Škapular je dio gornje odjeće što ju nose redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstrati i karmelićani. Simbolički škapular, načinjen od komadića platna, nosi i pobožni puk, kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinoga reda. Najpoznatiji od tih škapulara jest karmelski kojega nose kao zalog zaštite Majke Božje. „Subotnju povlasticu“ potvrdio je papa Ivan XXII. 1322. Gospa je obećala da će nositelje njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze koje proistječu iz prihvaćanja škapulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišta, Na Karmelu su boravili u XII. stoljeću pustinjaci ili eremiti, koji su štovali Gospu. U XIII. stoljeću rastjerali su ih muslimani. Mnogi od njih potražili su utočište u Europi. Papa je odobrio i mušku i žensku granu karmelskoga reda. U XVI. stoljeću reformirani su. Mušku granu obnovio je sv. Ivan od Križa, crkveni naučitelj, kojega su hrvatski karmelićani izabrali za zaštitnika samostana u Somboru, Remetama, Zagrebu. Žensku granu karmelskoga reda obnovila je sveta Terezija Velika, crkvena naučiteljica. Ona je zaštitnica samostana bosonogih karmelićanki u Brezovici kod Zagreba.
__________________________________________________

RASPORED SVETIH MISA U VUGROVCU 12. VII –18 . VII 2010

PON: —————————————————
UTO: u 18.00 sati + ZORA Pukšec
SRI: u 18.00 sati + SLAVEK Podbrežnjak
ČET: u 18.00 sati + JELICA Dorčić god., MATO, KATICA i
NEVENKO Vurnoci
PET: u 18.00 sati + IVA Đonlić
SUB: u 17.00 sati nakana
NED: u 9.15 sati + RUŽA i PAVAO Facković i MARIJAN
Ivančić, STJEPAN, ĐURO, SUZANA, VINKO,
BLAŽ i MARICA Blažinović, ANTUN i
LJUBICA Gračak, IVAN Đurinec (Ignacov),
VINKO Blažinović, MIJO Židak god.,
STJEPAN Pajurin god., TOMO i TEREZIJA
Đurinec, STJEPAN i ANASTAZIJA Bolčević,
FRANJO, RUŽA i MARICA Bolčević
U 11.15 sati župna
__________________________________________________

OBAVIJESTI:

U utorak se slavi blagdan MAJKE BOŽJE BISTRIČKE, u Marijanskom svetištu u Mariji Bistrici u 11.00 sati – domaći sin ovogodišnji Mladomisnik KORNELIJE GRGIĆ predvodit će svoju MLADU MISU, a propovijedat će dugogodišnji Bistrički župnik Msgr. Lovro Cindori

Hodočašće na TRSAT 21. Kolovoza

Hodočašće GOSPI SUZNOJ u PLETERNICI u nedjelju 29. Kolovoza u poslijepodnevnim satima

Imate najnoviji broj GLAS KONCILA, MAK, župni Listić. Naš listić možete naći i na internetskoj stranici www.zupa-vugrovec.com

Pripremio i uredio: vlč. Filip Lucić, upravitelj župe sv. Franje Ksaverskog – Vugrovec
Tel. ++385 1 20 44 255 www.zupa-vugrovec.com broj primjeraka 500 kom.
Žiro-račun župe: 2360000-1101843779

11.07.2010