Župni listić 294
14. kolovoza 2010.

XX. NEDJELJA KROZ CRKVENU GODINU

EVANĐELJE (Lk 1, 39-56)

Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: “Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi. Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!” Tada Marija reče: “Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo! Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje. Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene. Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne. Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim: spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.” Marija osta s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vrati kući.

Komentar:

Mnoštvo vjernika ovih dana ide prema svetištima Majke Božje. Putuje se pješice, autima, autobusima ili na neke druge načine. Postoji mnoštvo sociloških, psiholoških i drugih studija koji se bave fenomenom hodočašća i posebno fenomenom pobožnosti prema Mariji. Jedini ispravni ključ razumijevanja se nalazi samo u Evanđelju.
Današnje Evanđelje nam pokazuje da je Marija osoba koja omogućuje susret: susret sa ljudima (u današnjem evanđelju je to Elizabeta!), susret sa Bogom (upravo nakon susreta sa Bogom u liku anđela, Marija kreće susresti čovjeka!).
Dok i ovih dana na dnevno političkom jelovniku naših medija čitamo jednostrane osude, iskrivljeno prenošenje tuđih misli i ostale grubosti koje vode razdoru, svetkovina Uznesenja bl. Djevice Marije govori o poniznom susretu dviju žena koje jedna drugoj spremno iskazuju divljenje. Temelj dostojanstva i Marije i Elizabete je u njihovoj dubokoj vjeri u Gospodina. Vjerujem, da je upravo taj istinski susreta sa uvažavanjem, ono izgubljeno blago koje traži moderni čovjek. Samo nas on može spasiti od potpunog otuđenja, depresije i beznađa.
__________________________________________________

TIŠINA, NJEŽNOST, PONIZNOST

Marija nas može naučiti tišini: kako sačuvati sve u srcu i kako moliti u tišini svojega srca.
Marija nas može naučiti nježnosti: Ona je u žurbi otputovala Elizabeti želeći joj služiti.
„Vina nemaju“, rekla je Isusu na svadbi u Kani. I mi, slijedeći Njezin primjer, moramo pomno odgovoriti na potrebe siromašnih, bilo materijalne bilo duhovne, i poput Nje velikodušno sudjelovati u ljubavi i darovanoj nam milosti.
Marija nas može naučiti poniznosti: premda puna milosti, samu sebe naziva službenicom Gospodnjom, i kao jedna od nas, poput grešnice željne otkupljenja, stoji pred križem.
Kao i Ona, prema primljenoj milosti njegujmo umiruće, siromašne, izbjegle, odbačene… I ne budimo spori u svojemu radu.

Blažena Majka Terezija
__________________________________________________

O RAJU I PAKLU

Jednoga je dana svetac imao prigodu porazgovarati s Bogom. Upita ga: «Jako bih želio znati kako to izgledaju pakao i raj.»
Bog odvede sveca pred dvoja vrata. Otvori prva te mu dozvoli da pogleda unutra. Na sredini sobe stajao je prostrani okrugli stol. Na sredini stola nalazila se velika posuda s neobično finim i mirišljivim jelom. Svetac osjeti kako mu naviru sline na usta. Osobe koje su sjedile za stolom bile su izrazito mršave, gotovo ljubičaste boje i bolesnoga izgleda. Doimali su se izgladnjelima. Žlice s jako dugačkim drškama bile su pričvršćene na njihove ruke. Svi su mogli dohvatiti tanjur s hranom i uzeti malo, no kako je drška žlice bila duža od njihove ruke, nisu mogli stavljati hranu u usta. Sveti se čovjek stresao nad njihovim jadom i njihovim patnjama.
Bog i čovjek uputiše se prema drugim vratima. Scena koju je čovjek ugledao bila je identična prethodnoj. Bio je tu veliki okrugli stol, posuda prepuna fine hrane, koja mu je opet natjerala slinu na usta. Osobe za stolom su također imale žlice dugih drški. No, ove su bile dobro uhranjene i sretne, te su razgovarale međusobno zadovoljno se smijući. Sveti čovjek reče Bogu: «Ne razumijem!» «Jednostavno je!» – odgovori Bog. «Sve ovisi o jednoj vještini. Ovi su naučili hraniti jedni druge, dok oni drugi ne misle ni na koga drugoga osim na sebe same!»
Kada je Isus umro na križu, mislio je na tebe.
__________________________________________________

DAROVI ZA CRKVU

1. ROBERT MARKOVIĆ, Zlatarska 4, M. Polje – 100 EU

Svim dobročiniteljima iskrena hvala!
__________________________________________________

SVETI ROK

Rok je rođen u Montpellieru, gradu u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio grof. Prema najstarijem Rokovu životopisu, njegovi roditelji dulje su vremena bili bez poroda, a jako su željeli djecu. Molili su i zavjetovali se i Bog im je dao sina, koji će postati slavan svetac.
Prije nego je navršio 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siromašan hodočasnik uputio prema Rimu. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, nije se zadovoljavao površnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve. Na svome hodočašću u Rim, Rok se zaustavio u Acquapendente gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Dvoriti okužene značilo je izložiti se stvarnoj opasnosti po vlastiti život. Daljnja postaja Rokova hodočašća bila je Cesena, a onda Rim. Ondje se zadržao oko tri godine te se na povratku u domovinu zaustavio u Riminiju, Novari i Piacenzi. Sva su ta mjesta njegova putovanja bila ispunjena djelima ljubavi prema bolesnicima.
U Piacenzi se Rok razbolio od kuge. Građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u jednu šumu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Prizor su ovjekovječili mnogi slikari.
Talijanski patricij Gottardo Pallastrelli, naišavši na bolesnog Roka u šumi, upusti se s njim u razgovor. Inače baš nije bio čovjek duboke vjere. Sveti je patnik učinio na njega izvanredan dojam. On se pod njegovim utjecajem obratio, prihvatio ga, njegovao ga, dok Rok nije ozdravio. Zadobivši zdravlje, Rok se vratio u svoj zavičaj, ali njegovu trpljenju još nije bio kraj. Iscrpljen od teške bolesti, bio je posve izobličen tako da ga nisu mogli prepoznati. Uhvatili su ga te zatvorili. U zatvoru je proveo pet godina. Tada ga je još jedanput pohodila kuga. Svećeniku, koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio je tko je. Preminuvši odano u Gospodinu 16. kolovoza 1327., bi od Gospodina odmah proslavljen raznim čudesnim znakovima.

RASPORED SVETIH MISA U VUGROVCU 16. VIII –22 . VIII 2010

PON:
UTO: u 18.00 sati + IVAN i KATICA Marković, nakana
SRI: u 18.00 sati + STJEPAN Dutković god. i obit.
ČET: u 18.00 sati + ZORAN i ĐURO Dreisinger
i KATICA Kereković
PET: u 18.00 sati + MARA Kovačić
SUB: u 19.00 sati VJENČANJE
NED: u 9.15 sati + SLAVKO, MARICA, LOVRO i RUŽA Puđak,
FRANJO i MARTINA Pregorec, ZVONKO i
IVKA Sokač, IVAN i KATICA Tomurad i ANA
Somer, DANE Olujić god., KATICA, LJUDEVIT,
ANA i BARICA Sruk i ANASTAZIJA Šebek,
IVAN, ZVONIMIR, STJEPAN, DRAGICA, MIJO
i MIKULA Vinković, MANDA Bičvić, KATA,
IGNAC, EVA, VID st. i ml., JOSIP, RUŽA i
JANKO Hrenović, IVKA i MATO Blažinović,
STJEPAN i DRAGICA Šturman. TEREZA i
JAKOB Facković
U 11.15 sati župna

OBAVIJESTI:

U subotu hodočastimo na TRSAT. Polazak autobusa iz KUČILOVINE u 5.30 sati, u PREKVRŠJU okupite se kod Kapelice, a iz Vugrovca polazi u 6.00 sati, možete se još prijaviti.
Hodočašće GOSPI OD SUZA u PLETERNICI u nedjelju 29. kolovoza u poslijepodnevnim satima
LUDBREG hodočastimo u subotu 4 rujna
Imate najnoviji broj GLAS KONCILA, MAK, župni Listić. Naš listić možete naći i na internetskoj stranici www.zupa-vugrovec.com

Pripremio i uredio: vlč. Filip Lucić, upravitelj župe sv. Franje Ksaverskog – Vugrovec
Tel. ++385 1 20 44 255 www.zupa-vugrovec.com broj primjeraka 400 kom.
Žiro-račun župe: 2360000-1101843779

14.08.2010