Župni listić 309
28. studenoga 2010.
I. NEDJELJA DOŠAŠĆA
EVANĐELJE (Mt 24, 37-44)
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: „Kao u dane Noine, tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Kao što su u dane one – prije potopa – jeli i pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju i ništa nisu ni slutili dok ne dođe potop i sve odnije – tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Dvojica će tada biti u polju: jedan će se uzeti, drugi ostaviti. Dvije će mljeti u mlinu: jedna će se uzeti, druga ostaviti.” “Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. A ovo znajte: kad bi domaćin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuće. Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.”
Komentar:
Kad je konačno Spasitelj došao i ispunilo se vrijeme iščekivanja, Izrael nije prihvatio svoga Mesiju. On nije odgovarao njihovim željama. Židovi su očekivali političko oslobođenje a Isus se javno odrekao svake sile i nasilja: Ustvrdio je da njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta. A ipak je svojim suvremenicima jasno pokazao kako postoji jedan veliki neprijatelj slobode i sreće svakog pojedinog čovjeka, a to je on sam sebi: čovjekova oholost i sebičnost, njegovo licemjerje i prevelika navezanost na materijalna dobra, nagon za vlašću i nasiljem, neprimjetno ali sigurno kuju okove koji čovjeka lišavaju slobode. Želio je čitavim svojim životom i svakom riječju naglasiti da je od prvotne važnosti oslobođenje u intimi čovjekove duše: oslobođenje od njega samoga: obraćenje čovjekova srca. Zato poruka Došašća glasi: “Obratite se i vjerujte Evanđelju! Želimo li dakle da ovaj svijet u kojem živimo bude drugačiji, promijenimo sami sebe. Obraćenje počinje od nas samih. Obraćenjem, koje Gospodin od nas očekuje, ne kanimo promijeniti samo svoj izvanjski život kako bi smo u očima ljudi postali pošteni i neporočni. Pravo obraćenje ide za tim da se čovjekovo srce promjeni: a to znači čitava njegova osoba i sav njegov život.
FRANJO KSAVERSKI
(baskijski: Frantzisko Xabierkoa, francuski: Francisco Javier, Xavier, Španjolska, 7. travnja, 1506. – San Čan, Kina, 3. prosinca, 1552.) jedan od najistaknutijih isusovačkih misionara. Djelovao je u Aziji i Africi.
Rodio se na dvorcu Xavier, u kraljevini Navari, 7. travnja 1506. Završivši osnovnu školu u domovini, pun ambicije za karijerom, životni je poziv tražio u crkvenoj službi. Stoga je kao mladić u rujnu 1525. pošao u Pariz, na sveučilište Sorbonu.
Nakon četiri godine studija stekao je akademski stupanj »doktora«. Ondje je počeo sanjariti o jednoj višoj karijeri, bogatoj prihodima u svojoj domovini, u Pamploni. No njegov sudrug sa studija privukao ga je k sebi. Bio je to njegov zemljak Ignacije Loyola, kasniji osnivač Družbe Isusove. Često mu je ponavljao riječi iz Evanđelja: »Što koristi čovjeku, ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj život« (Mk 8, 36). Smrt majke 1529. i svete mu sestre Magdalene 1553., otkriće revolucionara inovjeraca koji su pohađali sveučilište, izopačeni primjer nekih profesora te mnogih studenata, na Franju je učinio toliki dojam da je položio zavjet u kapeli Svetih mučenika na Montmartru, da će hodočastiti u Svetu zemlju te se posvetiti siromašnom životu i svetoj čistoći.
Po osnutku Družbe Isusove, Ignacije Loyola, kao general reda, poslao je Franju Ksavera u misije. Na molbu portugalskog kralja Ivana III. šalje ga kao misionara u Indiju, gdje počinje njegova plodonosna djelatnost najprije u Goi, zatim na Cejlonu, pa na obali zvanoj Travancor, na Malaci, na Molučkim otocima sve do otoka Celebesa. Vrativši se natrag u Indiju oko 1548. propovijeda u pokrajini Cochim. Od 1542. djelovao je u Indiji, a 1549. putuje čak u Japan i ondje udara temelje Katoličke Crkve. Sve do 1551. djeluje u Japanu, a 1551. – 1552. pokušava prodrijeti i u Kinu. To je bilo vrlo teško, jer je u tu zemlju bio strog ulaz. Blizu kineske obale na otoku Sancianu, čekajući na pouzdano prijevozno sredstvo, Franjo se teško razbolio na plućima, jer je vladala jaka i okrutna zima. Lišen svake njege, na otoku San Čanu pred obalom Kine, umro je ujutro 3. prosinca 1552.
Računa se da je sam Franjo Ksaver pridobio za kršćanstvo te krstio 30.000 ljudi. On je uz strogo misionarenje obavljao i druge dužnosti. Bio je papin legat, provincijal, pionir koji mora izvješćivati o svojim misijama te spremati za novo misionarenje drugih područja.
Papa Grgur XV. proglasio ga je svecem 1622. Tijelo mu je preneseno u Gou, u Indiji, gdje se i danas vrlo poštuje. Ruka mu se nalazi pohranjena na oltaru u crkvi Al Gesu u Rimu.
Poslije sv. Pavla, sv. Franjo Ksaverski je najveći misionar Katoličke Crkve. Njegov lik znači, prekretnicu u misijskom radu Crkve, jer joj je dao tako snažan zamah da se može jedino mjeriti sa zamahom sv. Pavla.
DAROVI ZA CRKVU
1. TOMO SEDINIĆ Prigorska 86 Prekvršje 200 kn
2. IVAN SEDINIĆ Prigorska 85 Prekvršje 200 kn
3. ŠTEFICA KOŽIĆ Šimunčevečka 4 Šimunčevec 150 kn
4. ANICA KEREŠ Đ. Kuntića Prekvršje 100 kn
5. ZORAN GAVRIĆ Svetomatejska 8/a Dobrodol 200 kn
6. IRENA DUDAŠ Vukasova 23/b G, Vugrovec 200 kn
Svim dobročiniteljima iskrena hvala!
Sakramenat svetog krštenja primili su:
JOSIP TOMAŠEK drugo dijete Stjepana i Tomislave r. Horvatić iz Gornjeg Vugrovca
DOROTEA PINTAR prvo dijete Emilija i Blanke r. Golub iz Markova Polja
Roditeljima želim obilje Božjeg blagoslova u odgoju njihove djece!
ADVENT – DOŠAŠĆE
Svake godine Crkva kroz novu liturgijsku godinu, koja se otvara prvom nedjeljom došašća, poziva svoje vjernike na hodočašće, na hod u vjeri prema dubinama otajstva Isusa Krista, one konačne stvarnosti koja je u sebi primila i preobrazila svu ljudsku i stvorenu stvarnost. Crkva kroz liturgiju obnavlja i još više uprisutnjuje ili posadašnjuje otajstva Isusa Krista, koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. Vjernik je pozvan postati dionikom toga otajstva, da svoj život otvori Božjoj stvarnosti.
U vrijeme Došašća posebnu pažnju posvetimo ispitu savjesti da bismo mogli rasti u unutarnjoj čistoći i da bismo mogli što dostojnije primiti Boga.
Ovo nam teško vrijeme unosi zdvojnost, adventska se radost čini teškom. Ne očajavaj, već reci svom srcu: “Ti si, moje srce, već izabralo adventsku radost.” To je advent velikog Boga. Reći to s punim pouzdanjem, znači da u ove riječi već ulaze spasenjska prošlost tvoga života i budućnost koja je vječna i bezgranična, u tvoje srce ulazi Onaj koji je sam advent, najavljena bezgranična budućnost, sam Krist.
Potrudi se u ovom došašću živjeti poniznu i trijeznu radost, punu iščekivanja.
Pokušaj danas živjeti kao osoba došašća, tada ćeš oko sebe unositi svjetlo u tamu, radost u tužna srca, ohrabrenje u klonule duše, nadu u očajne i beznadne, konačno, živjet ćeš kao čovjek vjere koja jedino živi u ozračju adventa i nade.
RASPORED SVETIH MISA U VUGROVCU 29. XI–5.XII 2010
PON: u 6.00 sati nakana za obraćenje
UTO: u 6.00 sati nakana
u 18.00 sati + MIJO Brkić i obit. Faust
SRI: u 6.00 sati nakana
u 18.00 sati + VID i ANASTAZIJA Popović, i IVAN Đuran
ČET: u 6.00 sati nakana
u 18.00 sati + ANĐELKO Tule
PET: u 6.00 sati nakana
u 11.00 sati župna
u 19.00 sati VINKO Sedinić i obit., FRANJO Bezeredi i obit., IVAN Tomurad
SUB: u 6.00 sati nakana
NED: u 6.00 sati + ALOJZ Đurinec, MATO i BARICA Balog i obit. Josić, NIKOLA i MARICA Kovačić, RUŽA i PAVAO Samec, FRANJO Valetić, RUŽA Fluka god., ANKICA Bukal i obit. Vukas, ANTE i IVKA Gavrić i IVAN Jurić, NIKOLA Baričević, ANA, IVAN i IVAN Hojanić i MARICA Đumlijan, STJEPAN i obit. Kovačić
u 11.15 sati župna
OBAVIJESTI:
U petak slavimo našeg župnog zaštitnika sv. FRANJU KSAVERSKOG imat ćemo trodnevnicu koju će predvoditi o. ILIJA GRGIĆ misionar Krvi Kristove Trodnevnica započinje u 17.30 sati prigodnim programom, a u 18.00 sati sveta misa. Na sam blagdan sv. FRANJE KSAVERSKOG bit će i Božićna župna ispovijed u 10.30 i u 18.00 sati a iza ispovijedi bit će sveta misa. Svetu misu u 11.00 sati predvodi ILIJA GRGIĆ a u 19.00 sati fra TOMO ANĐIĆ. Krizmanici i ostala školska djeca posebna su pozvani-vi roditelji budite uz svoju djecu
I ove subote imali smo akciju kod KLAONICE gdje bi trebali dobiti novo Parkiralište. Hvala svima posebno VLADI ĐURINCU koji je strojem lijep posao napravio, hvala Mladenu, Zoranu, Darku, Tomislavu i sinu mu Danijelu, Tadiji, Markanu, Darku, našem Stanku i njegovom radniku, Đurđi i Nadi i drugima koji su navraćali i bili dionici akcije. Slijedeće subote nadam se da ćemo nastaviti sa radovima. Ispovijed starijih i bolesnih pomalo prijavljujte.
Imate najnoviji broj GLAS KONCILA, MAK, župni Listić, Kalendare, Danice
www.zupa-vugrovec.com
28.11.2010