Plenarnom raspravom u četvrtak 26. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati zatvoren je 52. teološko-pastoralni tjedan o temi “Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva”. U raspravi je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izrazio zabrinutost zbog slabog odaziva građana na referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, jer su time pokazali nezainteresiranost za vlastitu budućnost. Što se to događa u našem narodu, tko je utjecao na to, je li to revolt naroda prema državnim institucijama ili nešto drugo, pitanja su koja treba istražiti, poručio je kardinal.
U zaključnoj riječi na kraju trodnevnoga skupa, kardinal Bozanić osvrnuo se na veliki događaj, prošlogodišnji pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. “Papa je u zagrebačkoj katedrali istaknuo zajedništvo unutar Crkve, zajedništvo koje osposobljava Crkvu da može izvršiti svoje poslanje. Upravo je to zajedništvo bitno za Crkvu”, poručio je kardinal Bozanić te zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji TPT-a.
Zatvarajući TPT, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Oslić istaknuo je da je tema Tjedna pobudila veliki interes, a u predavanjima je na osobit način došla do izražaja hrvatska perspektiva Crkve u sklopu Europske unije, u koju namjeravamo u skoroj budućnosti ući s bogatom kulturnom i duhovnom baštinom.
Imajući u vidu upravo ove nove horizonte i mogućnosti, kako one političke i ekonomske, tako i one kulturne i duhovne, koji se otvaraju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je uvijek iznova imati u vidu svekoliko bogatstvo naše kulturne i vjerske baštine koja je kroz stoljeća nadahnjivala tolike generacije, rekao je dr. Oslić. Prema njegovim riječima, ono što Crkva može na osobit način i danas ponuditi Europi to je prije svega njezin doprinos kulturi. Ali, pojasnio je, Crkva se i danas ni u kojem slučaju ne može odreći svojeg temeljnog poslanja koje se sastoji u naviještanju i svjedočenju Evanđelja. Da bi Crkva mogla ostvarivati svoje poslanje u današnjem svijetu, ponovno će biti potrebno provesti tzv. tematizaciju odnosa “političkog” i “religioznog”, jer je upravo taj odnos oduvijek i bio tematiziran u povijesti Crkve. Dakle, od Crkve se traži da bude evangelizacijska, tj. da bude misionarska Crkva koja snagom vjere i snagom svjedočenja vjere brine za opće dobro i na taj način pridonosi boljitku svijeta i čovječanstva, pojasnio je dekan zagrebačkog KBF-a.
U zaključnom izlaganju istaknuo je i da europska zajednica nije samo neka ekonomska i trgovinska organizacija, ona je i zajednica u kojoj se vrednuju i žive religiozne i druge civilizacijske vrednote. Prema mišljenju dr. Oslića, to otvaranje jednih prema drugima može u biti omogućiti procese koji će u evangelizacijskom smislu naznačiti nove horizonte u stvaranju i praćenju pastoralnih programa, koji će zasigurno obogatiti našu Crkvu u različitim područjima njezina poslanja i djelovanja. Ti novi pastoralni programi, koji uvažavaju i ne bježe od fenomena “distancirane crkvenosti”, koja je prisutna u Crkvama Zapadne Europe, mogu biti ojačani i osnaženi na razini odgojnih procesa i na razini obrazovanja. Stručnjaci koji rade i koji prate odgojne procese i koji sudjeluju u kreiranju politike obrazovanja u potpunosti su svjesni “krize religioznosti” koja se u kontekstu europske stvarnosti artikulira na tragu sveprisutnog sekularizma, nihilizma i indiferentizma, rekao je dr. Oslić i pojasnio da upravo takvi odgojni procesi i procesi obrazovanja mogu otvoriti nove putove evangelizacije i time postati nova šansa, odnosno nova mogućnost u stvaranju jednog ozračja koje će omogućiti jedno novo odrastanje u dobru, odnosno jedno novo odrastanje za kršćanske vrednote. Dr. Oslić istaknuo je također da je u naravi Crkve da zauzeto sudjeluje u odgojnim procesima i da svojim angažmanom pridonosi odgoju i obrazovanju. Budući da se Crkva oduvijek bavila odgojem i obrazovanjem, ona je na upečatljiv način pridonosila stvaranju europskog identiteta, koji je bio prožet kršćanskim vrednotama. U tom odgoju za vrednote, od posebnog je značenja prisutnost i angažman laika. Oni i danas u sklopu odgoja i obrazovanja daju svoj upečatljiv doprinos i tako postaju nezaobilazni čimbenik u stvaranju i kreiranju evangelizacijskih procesa, rekao je dr. Oslić. Sveprisutni procesi sekularizacije u Europi kakva je ona danas, ugrozili su pojam “svetog” i “religioznog” i uopće pojam vrednota, ali ta je ista Europa ipak uspjela sačuvati mogućnost reinterpretacije nekih temeljnih ljudskih i civilizacijskih vrednota od kojih se živi i danas, zaključio je dekan KBF-a dr. Oslić.
(ika)
