Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine postala dvadesetom članicom eurozone, uvevši euro kao svoju službenu valutu. Konverzija kune u euro je fiksna – 1 € = 7,53450 kn.

I prije uvođenja eura, u Hrvatskoj je monetarnoj politici euro bio glavna usporedna valuta. Dugogodišnja politika Hrvatske narodne banke bilo je održavanje relativno stabilnog tečaja u odnosu na euro. Prije ulaska u eurozonu Hrvatska je, uz ostale kriterije, morala najmanje dvije godine biti članicom europskog tečajnog mehanizma (ERM-II).

Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji obvezivalo ju je na pridruživanje eurozoni čim se za to steknu potrebni uvjeti. Na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće. Hrvatska vlada je u prosincu 2020. godine prihvatila akcijski plan uvođenja eura.

I prije uvođenja eura mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima. Hrvatski građani euro su već koristili u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene su se često izražavale u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.

Nisu svi građani bili oduševljeni gubitkom nacionalne valute i neki su tražili da se na referendumu narod odluči je li za ili protiv uvođenja nove valute. Obrazloženo je da je Hrvatska samim pristupanjem Europskoj uniji, prihvatila euro kao svoju buduću valutu.

Zamjena kunskih novčanica moguća je u pošti i u banci (kasnije samo u HNB), kroz neograničeno vrijeme, dok je zamjena kovanica moguća najduže do kraja 2025. godine, uvijek po fiksnom tečaju 7,53450 kn = 1 € (1 kn = 0,13 €; 10 kn = 1,33 €, odnosno 1 € = 7,53450 kn; 10 € = 75,35 kn).