Crkva, to smo mi!

Često se čuje upit: Je li Crkva što učinila, nije li nešto učinila, morala bi nešto učiniti? Ali na što se misli kada se izgovara riječ Crkva? Da ispravno odgovorimo na taj upit, valja pročitati saborsku dogmatsku konstituciju o Crkvi – Lumen gentium – Svjetlo naroda. Nažalost mnogi danas govore o Crkvi, ponajčešće baš oni koji ne poznaju Crkvu iznutra, stoga se razbacuju svojim nesuvislim promišljanima o stvarnosti muškaraca i žena koji čine tijelo zvano Crkva.

Često je tijekom Sabora odjekivao upit: Crkvo, što ti kažeš o sebi? Kao odgovor Crkva se predstavila kao Božji narod, Tijelo Kristovo i Hram Duha Svetoga. I mi smo dakle Crkva, ne zato jer nam godi biti u međunarodnoj organizaciji čiji je šef u Rimu, nego stoga što Presveto Trojstvo želi zajednicu osoba koja se oslanja na tri čimbenika: riječ, sakramente i milosrdnu ljubav. Stoga, tko god želi govoriti o Crkvi mora znati kako se Crkva poima, premda to kao ne vjernik i ne prihvaćao.

U svojoj posljednjoj knjizi Sveti Otac tvrdi da Crkva nije interesna skupina, niti je njezina zadaća „stvoriti proizvod ili ostvariti uspješnu prodaju“, nego joj je zadaća čvrst odnos s Bogom… ona je ljudska zajednica i nadilazi granice država i kultura“.

Stoga kad govorimo o Crkvi ne smijemo misliti samo na papu i svećenike. Prema II. vatikanskom saboru cijeli je Božji narod pozvan da bude proročki, svećenički i kraljevski, svi smo pozvani na svetost. Prije negoli kažemo nešto o Crkvi moramo se dakle upitati: Je li Crkva bolja ili lošija zbog našega shvaćanja i djelovanja u Crkvi?

(Radio Vatikan)

Ne smeta križ, nego je Isus Krist trn u nečijem oku

Rim, (IKA) – Ne smeta križ, nego je Isus Krist trn u nečijem oku – ustvrdio je poznati profesor prava, inače odvjetnik, Joseph Weiler, Židov, strastveni ljubitelj života i pobornik društvene različitosti, što pojašnjava njegovu odluku da kao odvjetnik na prizivnom europskom sudu u Strasbourgu brani slobodno izlaganje križa u europskim školama, dakle javnim uredima. Nisam tražio novac za obranu, ne želim da ljudi misle da radi novca branim križ. Nijekati nečiji identitet, znači nijekati sve vjeroispovijesti, pa i moju – ustvrdio je profesor u intervjuu koji je prenio vatikanski dnevnik Osservatore Romano o čemu izvještava Radio Vatikan.

U knjizi “Kršćanska Europa….”, objavljenoj 2003. godine, profesor tvrdi da Europa može imati velike blagodati od javnog sučeljavanja sa svojim intelektualnim i duhovnim tradicijama, to jest sa svojom kršćanskom baštinom – tvrdi profesor, Židov, izjavljujući da se uopće ne misli obratiti na kršćanstvo. Napomenuo je da u svojim knjigama nikada ne govori o kristijanofobiji, nego o Kristofobiji, jer se mnogi skrivaju iza krilatice: “Nemam ništa protiv Isusa Krista nego protiv Crkve i njezinih pripadnika”. A zahtjev da se iz talijanskih škola izbaci križ baš dokazuje suprotno: Ne smetaju kršćani, nego smeta križ, odnosno Isus Krist – primijetio je profesor Weiler i dodao da Europski ustav jamči državnu i građansku različitost, ali u Europi su dobro došli muslimani, budisti, čak i mi Židovi, dok se na kršćane ne gleda s velikim simpatijama. Zašto je to tako? – zapitao se profesor.

U knjizi „Kršćanska Europa” profesor u poglavlju o Kristofobiji navodi sociološke, psihološke i emotivne razloge europske mržnje prema Kristu i Crkvi. Neki napadaju Isusa Krista a uopće ne poznaju crkveni nauk, ili se jedva čega sjećaju iz osnovne škole. Neki pak iz zavisti napadaju Crkvu i Papu. Papa uvijek ima golemo slušateljstvo, na tome mu može zavidjeti svaka rock zvijezda – pojašnjava profesor.

Osvrnuvši se na svoj govor pred europskim prizivnim sudom, rekao je da Europski ustav brani pluralizam državnih identiteta unutar zajednice kao i vjersku slobodu. Nevjernik ne mora pohađati školski vjeronauk, ali ni država se ne mora odreći svojega vjerskog identiteta, ima pravo na njegovo očuvanje, ako to želi. Tužiteljica Lautsi želi Italiju primorati na poštivanje načela laičnosti. Njezin je zahtjev protiv Europskog ustava koji jednako vrjednuje laičnost i mnogovrsnost kultura. Ne može se dakle govoriti da su djeca diskriminirana ako je križ izložen u školi, nego o obvezi škole da djecu odgaja za snošljivost i pluralizam – ustvrdio je profesor Weiler.

Na primjedbu da prema presudi država ima biti neutralna i nepristrana, da ne može dakle vrjednovati opravdanost i očitovanje vjerskih običaja, rekao je da se načelo neutralnosti temelji na proturječju. Europski ustav građanima s jedne strane jamči vjersku slobodu, dakle mogu biti i bezbošci, državama pak s druge strane omogućuje da same odluče o vjerskoj odrednici nacionalnog identiteta i njegovu očitovanju. U Europi ima izrazito laičkih država poput Francuske, ali i država koje u Ustavu izričito spominju Boga, poput Njemačke, Irske i Grčke. Kraljica je Elizabeta i crkveni poglavar u Engleskoj. Znači li to da u engleskim školama ne smije biti izložena kraljičina slika? Europski ustav jasno govori da se neka država ne mora odreći kulturne baštine koja potječe od vjerskog identiteta – ustvrdio je profesor.

Komentirajući presudu europskog suda da se križevi imaju ukloniti iz škola, rekao je da se presuda osvrće samo na vrednote laičke države. Presuda amerikanizira Europu, zaključio je profesor Weiler, jer nalaže strogu podjelu između Crkve i države a uvodi obvezujuću normu za sve države članice, to je pak očito kršenje Ustava Europske unije.