Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za misije biskup Porečke i Pulske biskupije Ivan Štironja uputio je u subotu 18. listopada 2025. poruku u povodu 99. Svjetskog dana misija – Misijske nedjelje. 

Budimo glasnici i graditelji nade među narodima

Na blagdan Obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja, papa Franjo, blage uspomene, uputio je svoju poruku za 99. svjetski dan misija, koji se ove Jubilejske 2025. godine obilježava u nedjelju 19. listopada. Zahvaljujući žaru i zauzetosti djelatnika i prijatelja misija brojne župne zajednice vrlo aktivno promiču misijsko djelo Crkve kroz cijelu godinu a napose tijekom mjeseca listopada. I ovom im prigodom najiskrenije zahvaljujemo moleći da Gospodin njihov trud stostruko umnoži i nagradi.  

U svojoj pastirskoj poruci za Misijsku nedjelju, pod geslom „Misionari nade među narodima“, papa Franjo poziva sve članove Crkve da „budu glasnici i graditelji nade“, te podsjeća „na neke ključne aspekte kršćanskoga misionarskog identiteta“ kako bi svi krštenici vođeni Duhom Svetim „gorjeli svetim žarom za novo evangelizacijsko doba Crkve“. 

Vrlo je znakovito da papa Franjo šalje svoju poruku na blagdan Obraćenja sv. Pavla, koji je istinski primjer misionarskog žara i zauzimanja da svaki čovjek upozna Evanđelje Isusa Krista. Njegova misijska putovanja iz prvoga stoljeća Crkve dosežu do našega vremena te i nas pozivaju da mu budemo suradnici poput onih pedesetak vrijednih i hrabrih muževa i žena, od Barnabe i Timoteja do Akvile i Priscile, koji su ga pratili i bili mu potpora u vršenju Kristove zapovijedi: „Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode“ (Mt 28,19).

Crkva koja nas okuplja u jednu obitelj, poziva sve svoje sinove i kćeri da budu aktivni glasnici i graditelji nade u svijetu. Pozvani smo, dakle, živeći kršćanske vrijednosti tu gdje jesmo, prema svojim mogućnostima, uključiti se u misijsko djelo Crkve te podržati Papinska misijska djela kojima je Crkva povjerila brigu za evangelizaciju naroda. 

Uredi Papinskih misijskih djela – Misijske središnjice nalaze se u Zagrebu i Sarajevu kojima su biskupi Crkve u Hrvata povjerili zadaću animiranja misijskog djela Crkve. O tomu se može čitati u Radosnoj vijesti – jedinom misijskom listu na hrvatskom jeziku. Postoje i druga medijska pomagala preko kojih se može doći do informacija o misijskom djelovanju Crkve kao i o našim misionarima. 

Naši misionari i misionarke, nošeni misionarskim žarom, otisnuli su se s obala svoje domovine i otišli u daleke i nepoznate krajeve, živjeti među nepoznatim narodima i navješćivati im Evanđelje Isusa Krista. Zahvalni smo im što poslušni pozivu Crkve, kao hodočasnici nade, nadilaze ne samo granice zemalja i kontinenata nego i granice svojih vlastitih snaga te neumorno pridonose evangelizaciji naroda. Oni računaju na našu duhovnu i materijalnu pomoć te su zahvalni za svako i najmanje dobro djelo. O tome smo mogli uživo slušati svjedočanstva naših misionara i misionarki na njihovu 35. godišnjem susretu koji se održavao od 21. do 25. lipnja ove godine u Đakovu i u župama Đakovačko-osječke nadbiskupije. Zahvalni smo domaćinima na gostoprimstvu i na odličnoj organizaciji susreta.

Sveti papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici o Trajnoj vrijednosti misijske naredbe – Redemptoris missio  (1990.) kaže: „Misijska Crkva daje ono što dobiva, dijeli siromasima ono što joj njezini imućniji sinovi velikodušno stavljaju na raspolaganje“. Potom papa zahvaljuje „svima onima koji uz vlastita odricanja daruju za misijsko djelovanje“ (br. 81), te potiče: „Pozivam sve crkve i pastire, sve svećenike, redovnike i vjernike da se otvore općenitosti Crkve, izbjegavajući svaki oblik partikularizma, isključivosti i osjećaja samodostatnosti“ (br. 85). 

Kristova radosna vijest spasenja – Njegov zemaljski hod od utjelovljenja, preko rođenja, javnog djelovanja, muke, smrti, uskrsnuća i uzašašća – poziva nas na vjeru u bolju budućnost i pobjedu dobrote i ljubavi. 

Stoga, oboružani vjerom u Isusa Krista, kao hodočasnici nade, živimo Jubilejske vrijednosti, budimo autentični misionari i gorimo svetim žarom za novo evangelizacijsko doba Crkve. Zahvaćeni Kristovim Evanđeljem, kao što apostol Pavao bijaše „zahvaćen od Krista“ (Fil 3, 12), oduprimo se duhu indiferentizma i površna življenja kršćanske vjere! Povjerujmo Božjoj ljubavi koja je jača od svih razaranja, mržnje i podjela! Budimo misionari Božje ljubavi i hodočasnici nade!

✠ Ivan Štironja, biskup
Predsjednik Vijeća HBK za misije

(https://ika.hkm.hr/novosti/poruka-biskupa-stironje-povodom-99-svjetskog-dana-misija/)

U nedjelju 27. srpnja 2025. slavimo Peti svjetski dan djedova i baka te starijih osoba. Tema i geslo ovogodišnjeg Dana glasi: „Blago čovjeku koji nije izgubio nadu“ (usp. Sir 14, 2).

Papa Lav XIV. u svojoj poruci za ovaj Dan djedova i baka ističe da “dobro koje želimo nama dragim osobama – suprugu ili supruzi s kojim smo proveli veći dio života, djeci, unucima koji ispunjavaju naše dane radošću – ne blijedi kako nas snage napuštaju. Štoviše, često je upravo njihova ljubav ta koja budi našu snagu, donoseći nam nadu i utjehu.

Ti znakovi vitalnosti ljubavi, koji imaju izvor u samom Bogu, daju nam hrabrost i podsjećaju nas da ‘ako se naš izvanji čovjek i raspada, nutarnji se iz dana u dan obnavlja’ (2 Kor 4, 16). Stoga, posebno u starosti, sve se usrdnije uzdajmo u Gospodina. Svakodnevno se obnavljajmo susretom s njim u molitvi i na svetoj misi. Prenosimo s ljubavlju vjeru koju smo živjeli tolike godine u obiteljima i svakodnevnim susretima: hvalimo uvijek Gospodina za njegovu dobrohotnost, njegujmo jedinstvo s našim dragima i otvorimo svoja srca onima koji su daleko, a posebno onima koji su u potrebi. Bit ćemo tako znakovi nade u svakom životnom dobu.”

Svjetski dan djedova i baka te starijih osoba obilježava se svake godine na četvrtu nedjelju u srpnju koja je najbliža blagdanu sv. Joakima i Ane, Isusovih bake i djeda. Ove je godine to u nedjelju 27. srpnja.

Tog dana – uz uobičajene uvjete (ispovijed, pričest i molitva na nakanu Svetog Oca te sudjelovanje 27. srpnja na misi) – potpuni oprost za sebe ili za duše u čistilištu mogu dobiti svi vjernici koji posvete vrijeme za posjet svojoj starijoj braći i sestrama u potrebi.

Svim starijim osobama iskreno čestitamo njihov dan i želimo im obilje Božjeg blagoslova!

Kroz srpanj nedjeljne svete mise su u 9.00 sati i u 18.00 sati, tj. nema mise u 11.00 sati.

Kroz kolovoz nedjeljom je sveta misa samo u 9.00 sati, odnosno nema misa u 11.00 sati i u 18.00 sati.

Vama koji ste na godišnjem odmoru ili se spremate na godišnji želim da odmorite i dušu i tijelo i neka vas dobri Bog blagoslovi!

Za točan raspored sv. misa u tekućem tjednu pogledajte najnoviji broj Župnog listića. U njemu ćete naći i ostale obavijesti o događanjima u Župi.

Na svom prošlogodišnjem zasjedanju biskupi Hrvatske biskupske konferencije odlučili su u jubilarnoj 2025. godini posvetiti hrvatski narod i Domovinu Presvetom Srcu Isusovu. Dan posvete bit će na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u petak 27. lipnja 2025. u 19 sati u crkvama diljem Hrvatske, a započet će zvonjenjem zvona u trajanju od pet minuta. Nakon zvonjenja započet će euharistijsko slavlje. Posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu molit će se nakon popričesne molitve, a prije završetka euharistijskog slavlja.

Dođimo svi u petak u 19 sati u našu župnu crkvu, na svetu misu posvete hrvatskog naroda i Domovine Srcu Isusovu!

---

Tom prigodom, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodit će u petak 27. lipnja 2025., na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, euharistijsko slavlje u dvorištu Bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj (ulaz Draškovićeva 54).

Misno slavlje započinje u 19 sati, a nakon Popričesne molitve uslijedit će Čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetomu Srcu Isusovu.

Prijenos misnog slavlja moći će se pratiti u programu Hrvatskoga katoličkog radija i u programu Radio Marije te na YouTube kanalu Radio Marije. Na Laudato TV-u moći će se pratiti prijenos misnoga slavlja iz Svetišta Gospe Sinjske u Sinju.

Više o Činu posvete pročitajte na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.

Kardinal Robert Francis Prevost, koji je izborom za papu 8. svibnja 2025. uzeo ime Lav XIV., 69-godišnji je redovnik augustinac iz Sjedinjenih Američkih Država, dosadašnji pročelnik Dikasterija za biskupe.

Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu. U novicijat redovnika augustinaca u provinciji Naše Gospe od dobrog savjeta u Saint Louisu stupio je 1977., a 29. kolovoza 1981. položio je svečane zavjete. Studirao je na Katoličkom teološkom učilištu u Chicagu, gdje je diplomirao teologiju.

Kako prenosi IKA, kao 27-godišnjaka redovnički poglavari poslali su ga u Rim, gdje je studirao kanonsko pravo na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog (Angelicum). Za svećenika je zaređen 19. lipnja 1982. godine. Magistrirao je 1984., nakon čega je poslan u misije u Chulucanas, u Piuri u Peruu, gdje je ostao od 1985. do 1986. godine.

Doktorirao je 1987. s tezom: „Uloga mjesnog priora u redu Svetog Augustina“. Iste je godine izabran za ravnatelja za zvanja i ravnatelja misija provincije augustinaca Majke dobrog savjeta u Olympia Fieldsu u Illinoisu. Godine 1988. poslan je u misije u Trujillo kao ravnatelj zajedničkoge formacije kandidata za redovnike augustince u vikarijatima Chulucanas, Iquitos i Apurímac. Ondje je služio kao prior od 1988. do 1992., a kao ravnatelj formacije od 1988. do 1998. i nastavnik od 1992. do 1998. U nadbiskupiji Trujillo bio je sudski vikar od 1989. do 1998., kao i profesor kanonskog, patrističkog i moralnog prava u bogosloviji San Carlos e San Marcelo

Za priora provincije Majke dobrog savjeta u Chicagu izabran je 1999. Nakon dvije i pol godine, provincijski kapitul izabrao ga je za generalnog priora, a na istu službu ponovno je izabran 2007. godine. Od listopada 2013. služio je kao nastavnik i provincijalni vikar do 3. studenoga 2014., kad ga je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Chiclayo u Peruu, istodobno ga imenovavši biskupom s naslovnom dijecezom Sufar. Kanonsko upravljanje biskupijom preuzeo je 7. studenoga u nazočnosti apostolskog nuncija Jamesa Patricka Greena. Biskupom je zaređen 12. prosinca, na blagdan Gospe Guadalupske.

Kao biskup Chiclaya služio je od 26. studenoga 2015. U ožujku 2018. postao je drugi dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. Papa Franjo imenovao ga je članom Kongregacije za kler 2019. godine, a 2020. članom Kongregacije za biskupe. 15. travnja 2020. papa ga je imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Callao.

30. siječnja 2023. papa Franjo imenovao je mons. Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Kardinalom je imenovan 30. rujna 2023. godine.

Za poglavara Katoličke Crkve izabran u četvrtom krugu glasovanja u četvrtak 8. svibnja 2025. i kao novi papa uzeo je ime Lav XIV.