Ljetno računanje vremena započelo je noćas, u nedjelju, 26. ožujka 2023., u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata.
Dakle, kazaljke su noćas pomaknute za jedan sat naprijed pa svi pripazimo da mise danas počinju sat vremena ranije – ako još nismo promijenili vrijeme na svojim satovima.
Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine postala dvadesetom članicom eurozone, uvevši euro kao svoju službenu valutu. Konverzija kune u euro je fiksna – 1 € = 7,53450 kn.
I prije uvođenja eura, u Hrvatskoj je monetarnoj politici euro bio glavna usporedna valuta. Dugogodišnja politika Hrvatske narodne banke bilo je održavanje relativno stabilnog tečaja u odnosu na euro. Prije ulaska u eurozonu Hrvatska je, uz ostale kriterije, morala najmanje dvije godine biti članicom europskog tečajnog mehanizma (ERM-II).
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji obvezivalo ju je na pridruživanje eurozoni čim se za to steknu potrebni uvjeti. Na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je kako se nada pridruživanju eurozoni što je prije moguće. Hrvatska vlada je u prosincu 2020. godine prihvatila akcijski plan uvođenja eura.
I prije uvođenja eura mnoga su mala poduzeća u Hrvatskoj imala zaduživanja izražena u eurima. Hrvatski građani euro su već koristili u mnoge svrhe, uključujući štednju i neslužbene transakcije. Cijene su se često izražavale u eurima pri kupoprodaji nekretnina, vozila i pri iznajmljivanju smještaja.
Nisu svi građani bili oduševljeni gubitkom nacionalne valute i neki su tražili da se na referendumu narod odluči je li za ili protiv uvođenja nove valute. Obrazloženo je da je Hrvatska samim pristupanjem Europskoj uniji, prihvatila euro kao svoju buduću valutu.
Zamjena kunskih novčanica moguća je u pošti i u banci (kasnije samo u HNB), kroz neograničeno vrijeme, dok je zamjena kovanica moguća najduže do kraja 2025. godine, uvijek po fiksnom tečaju 7,53450 kn = 1 € (1 kn = 0,13 €; 10 kn = 1,33 €, odnosno 1 € = 7,53450 kn; 10 € = 75,35 kn).
Papa emeritus (95) preminuo je 31. prosinca 2022. u 9 sati i 34 minute u svojoj rezidenciji u Vatikanu
Benedikt XVI. vratio se u Očev dom. Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je da je Papa emeritus preminuo u 9 sati i 34 minuta u rezidenciji samostana Mater Ecclesiae, koju je 95-godišnji Papa emeritus izabrao za svoju rezidenciju nakon što se 2013. godine odrekao Petrove službe.
“Sa žalošću obavještavam da je papa emeritus, Benedikt XVI., preminuo danas u 9 sati i 34 minute, u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Daljnje će informacije uslijediti što je prije moguće”, stoji u priopćenju ravnatelja Tiskovnog ureda Vatikana. Bruni je također izvijestio da će od jutra u ponedjeljak, 2. siječnja 2023., tijelo Pape emeritusa biti izloženo u bazilici svetoga Petra u Vatikanu.
Na briefingu u Tiskovnom uredu Svete Stolice, ravnatelj je izvijestio da će sprovod biti u četvrtak, 5. siječnja, u 9 sati i 30 minuta, na Trgu svetoga Petra, a predvodit će ga Sveti Otac. Papa emeritus tražio je da sve bude obilježeno jednostavnošću (kao što je živio). Bruni je također kazao da je Benedikt XVI. primio bolesničko pomazanje u srijedu, na kraju mise u samostanu, i u prisutnosti posvećenih laikinja Memores Domini, koje su mu godinama pomagale.
Posljednjih se dana zdravstveno stanje Pape emeritusa pogoršalo zbog poodmakle dobi, bio je izvijestio Tiskovni ured, informirajući o razvoju stanja.
Sâm papa Franjo želio je javno podijeliti vijest o pogoršanom zdravstvenom stanju svojega prethodnika, na kraju posljednje ovogodišnje opće audijencije, 28. prosinca, kada je potaknuo na molitvu za papu emeritusa, koji je – kako je rekao – teško bolestan, da ga Gospodin utješi i podupre u tom svjedočanstvu ljubavi prema Crkvi do kraja. Na svim su se kontinentima odmah umnožile molitvene inicijative s porukama solidarnosti i blizine također iz necrkvenog svijeta.
(Vatican News – aa)
Nedjelja Caritasa tradicionalno se obilježava treće nedjelje došašća – 11. prosinca 2022., ali sama akcija pomaganja traje znatno duže. Nacionalni program Hrvatskog Caritasa ˝Za 1000 radosti˝ u svoje središte ove godine postavlja dobro. Ističu, “zapravo, željeli bismo zajedno učiti kako ‘govoriti dobrim!’, odgovorno se služeći dobrim gestama, dobrim inicijativama, nakanama, dobrim djelima šireći pritom pozitivne vibracije i potičući druge na socijalnu osjetljivost, suodgovornost i djelatnu ljubav.
Želimo sve nas potaknuti da se, usprkos brojnim negativnostima, medijskom crnilu, rastu cijena, nesigurnosti, kriminalu i ratnim prijetnjama – na koje kao pojedinci teško ili ograničeno možemo utjecati – usredotočimo na ono što je u našoj moći: dobrim ispuniti prostor oko sebe, odnose s ljudima, vrijeme kojim raspolažemo. Ono što nam nitko ne može oduzeti. Stoga je slogan koji ćemo programu promicati: ‘Govori dobrim!'”
Građani, škole i tvrtke u akciju se mogu uključiti na više načina:
Dodatne informacije o programu “Za 1000 radosti – Govori dobrim!” možete pronaći na Caritasovim stranicama.
Prema Uredbi o računanju vremena, ljetno računanje vremena završava u nedjelju, 30. listopada 2022., u 3 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
Pripazimo, jer nedjeljne mise počinju sat vremena kasnije – ako još nismo promijenili vrijeme na svojim satovima, a tko urani, stigne izmoliti više krunica dok čeka početak mise.
