godište XIX. broj 45(974) − 3. prosinca 2023. godine
ŽUPNI-LISTIĆ-974.PDFI. NEDJELJA DOŠAŠĆA (Mk 13, 33-37)
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: “Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovijedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!”
Komentar
Bdijenje je iščekivanje susreta s onim koga se ljubi, susreta koji više neće biti ugrožen rastankom. To je iščekivanja srca koje ljubi – poput čekanja majke na povratak sina, žene na povratak muža, poput iščekivanja prijatelja kojem se obojica raduju kao novom obogaćenom susretu: Tako Crkva čeka Krista.
A Crkva smo: ti, ja. Bdijmo, jer ne znamo dana ni časa!
Gospodine, koji dolaziš kao onaj koji hrani svoj narod, kao onaj koji oprašta grijehe, kao onaj koji rađa na novi život! Dolaziš da nas spasiš! Želim da me Tvoja Riječ vodi, a moje srce ostaje u nadi da ćeš me prepoznati kao svoga – u času konačnog susreta s Tobom!
ADVENTSKI VIJENAC – SIMBOLIKA I KAKO JE NASTAO
Prvi adventski vijenac, kakav danas poznajemo, pojavio se u Njemačkoj 1838. godine u Hamburgu, u domu za siromašnu djecu. Evangelistički pastor Johann Hindrich Wichern okupio je siročad s ulice i smjestio ih u jednu trošnu kuću koja je time postala njihovim novim domom. Želeći djeci bez ikog svog uljepšati dane uoči Božića odlučio je napraviti veliki drveni vijenac i na njemu poslagati upaljene svijeće. Upalio ih je ukupno 24, od toga 19 malenih za svaki dan osim nedjelje i četiri velike, za svaku nedjelju uoči Božića. Ovaj ritual se djeci jako svidio pa je stoga odlučeno kako će se svake godine u isto vrijeme obnavljati. 13 godina kasnije vijenac su počeli ukrašavati grančicama zimzelenog drveća kako bi ga uljepšali, a kasnije je drvo od kojeg se vijenac radio u potpunosti zamijenilo zimzeleno granje. S vremenom se ovaj simpatičan običaj proširio po cijeloj Njemačkoj da bi ga potom prihvatili i kršćani iz drugih europskih zemalja, a potom i u Americi i diljem svijeta gdje je prisutna kršćanska vjera. Krajem 19. stoljeća polako se u svima njima ustoličio običaj pletenja adventskog vijenca no u međuvremenu su na njemu, uz zimzelene grančice od kojih je spleten, ostale samo četiri svijeće u čast četiri adventske nedjelje, uz još jednu koja se stavlja nasred vijenca.
Vijenac se plete od grančica lovora koje označavaju pobjedu nad grijesima, od grančica cedra koje simboliziraju snagu, te od lišća božikovine koje podsjeća na vijenac od trnja kojeg je Isus nosio kada su ga vodili na razapinjanje. U njega se ponekad dodaju i grančice ružmarina. Vijenac simbolizira vječnost jer nema početka ni kraja. U današnje vrijeme svijeće na vijencu su u raznim bojama: crvene, boja zlata, srebra, bijele… Tradicionalno su u vijencu tri ljubičaste svijeće i jedna ružičasta. Na prvu adventsku nedjelju, pali se prva ljubičasta svijeća, simbol nade, nade u dolazak Mesije. Podsjeća na proroke koji su predvidjeli Kristovo rođenje. Odabir ljubičaste boje nije slučajan. Upravo ona predstavlja boju pokajanja i posta, a također označava i kraljevsku boju što je čini prigodnom za dolazak Krista Kralja svega svijeta. Drugim riječima, upravo kroz ovu boju objedinjujemo simboliku Isusove patnje na križu i slavlja zbog njegovog očekivanog dolaska koji predstavlja konačno spasenje. Na drugu adventsku nedjelju pali se druga svijeća koja predstavlja ljubav. Neki je nazivaju i Betlehemskom svijećom, a pali se prvenstveno u čast jaslica u kojima je mali Isus boravio u štali odmah po svom rođenju. Treće adventske nedjelje pali se ružičasta svijeća koju znamo i kao Svijeću pastira, a ova vesela boja odabrana je zbog toga jer predstavlja radost. Tada, naime, nastupa vrijeme kada razdoblje pokajanja zamjenjuje razdoblje radosti zbog skorašnjeg Isusovog rođenja. Četvrta adventska svijeća ponovno je ljubičaste boje, pali se posljednje nedjelje uoči Božića, a nazivamo je još Anđeoskom svijećom. Ona simbolizira mir. Na samu badnju večer, nekoliko sati uoči Božića, pali se peta svijeća, ona bijele boje, koja se može staviti usred vijenca ili na neko drugo mjesto u našem domu, a nazivamo je Kristovom svijećom. Ona predstavlja život Krista koji je došao na ovaj svijet, a bijela je zbog toga jer bijela boja simbolizira čistoću i bezgrešnost. .Korijene adventskog vijenca možemo potražiti još u doba antike kada je vijenac predstavljao simbol pobjede tj. trijumfa nad neprijateljem. Stoga kršćanima adventski vijenac simbolizira borbu protiv tame i grijeha, borbu koja je puna nade u Krista i njegovo spasenje.
DAROVI ZA CRKVU
- BISERKA PALIĆ Odv. Sedinići 8, Prekvršje 100 €
- MARKO LULIĆ Klanjec 8, Đurđekovec 50 €
- ZLATKO KUNTIĆ Prigorska 63, Prekvršje 50 €
- BRANKO ĆOSIĆ A. Šenoe 102, Vugrovec 100 €
Svim darovateljima iskreno hvala!
Sakramenat svetoga krštenja primila je:
DORA FIŠTER prvo dijete Filipa i Marije r. Rožić iz Goranca
Roditeljima želim obilje Božjega blagoslova u odgoju djece!
GODIŠNJA DOBA DUŠE
Vidim da se u tvojoj duši izmjenjuju sva godišnja doba. Sada u svojoj duši osjećaš zimu s njezinom krutom neplodnošću i krajnjom dosadom, s njezinom mučnom prezasićenošću i bezvoljnošću. A onda se spušta svibanjska rosa na miris svetoga cvijeća. I tvoja čežnja se opet diže u svetom žaru prema Bogu. Samo jesen nedostaje jer plodove uzalud tražiš. Ipak znaj, kad se žito vrši i grožđe preša, često se pokazuje bogatiji urod nego što sjetva obećava i vinova loza daje naslutiti. Vjerojatno želiš da u tvojoj duši budu vječno proljeće i ljeto; ipak, izmjena u našem nutarnjem životu nije manje nužnost nego u vanjskom. Samo s one strane cvjeta ljepota na vječnom proljeću, samo tamo je vječni urod u svetom uživanju, samo tamo cvjeta sveta ljubav na vječnom ljetu. Tamo ne postoji zima. Ovdje dolje na zemlji je zima duše nužnost jer iz njezine neplodnosti niču poniznost i ljubav i tisuću lijepih pupoljaka kreposti navire iz nje. Poniznost i ljubav su podupirači oko kojih se penju druge kreposti. Njih se drži čvrsto. Jedna je najdublja, a druga najviša krepost. Očuvanje cijele zgrade ovisi o temelju i krovu.
“Misli – sveti Franjo Saleški”
RASPORED SV. MISA U VUGROVCU 4. XII. – 10. XII. 2023.
- PON.
– u 6.00 sati + BARICA, FRANJO i MLADEN Popović - UTO.
– u 6.00 sati – Nakana
– u 18.00 sati + PERO Debeljak, IVICA Kočić, NIKOLA Bogdanović, IVAN god. Igrc, TOMO i DRAGICA Blažinović, ANA Pukšec, obit. Sokač, IVKA Jugec, BARBARA Hrupelj, ALOJZIJA i MATO Kuntić, PETAR, KATICA, TOMO i LUKA Gašparec, PETAR, KLARA, VALENT i LJUBICA Baričević, ŠIMUN, DAVOR i DARKO Sever, za zdravlje u obitelji i za jednu bolesnu ženu - SRI.
– u 6.00 sati + MIHAEL Pijetlović - ČET.
– u 6.00 sati + MARIJAN Božić
– u 18.00 sati – Nakana Molitvenih vjenčića - PET.
– u 6.00 sati + MARIJA Mihaljević - SUB.
– u 6.00 sati + vlč. IVAN Damjanović - NED.
– u 6.00 sati + FRANJO Tuđman prvi hrvatski predsjednik, MARICA god. VINKO i obit. Blažinović
– u 11.00 sati – Župna
OBAVIJESTI – 3. prosinca 2023.
Kroz Došašće svako jutro je ZORNICA u 6.00 sati. Došašće je i priprema za naš najradosniji blagdan BOŽIĆ, najbolja priprema je sveta ispovijed.
U ponedjeljak 11. prosinca 2023. kod nas će biti Božićna ispovijed u 19.00 sati. Pomalo se pripremajmo za taj susret s Gospodinom.
Svoje starije i bolesne prijavljujte za svetu ispovijed.
U četvrtak u 18.00 sati bit će sveta misa na nakanu Molitvenih vjenčića, a poslije svete mise klanjanje pred PRESVETIM.
PRVOPRIČESNICI u subotu u 9.00 i u 10.00 sati vjeronauk.
KRIZMANICI vjeronauk po rasporedu.
Imate najnoviji broj: GLAS KONCILA, župni listić…
Župni ured radi putem telefona 01 2044255, 098 814885 ili putem mail-a. Župni mail je ured@zupa-vugrovec.com.
Pripremio i uredio: vlč. Filip Lucić, upravitelj Župe sv. Franje Ksaverskog – Vugrovec
Broj umnoženih primjeraka: 220
