Kako je poznato, predviđena su četiri različita susreta sa Svetim Ocem u Zagrebu.
Za svaki susret potrebna je ulaznica, bez koje se ne može ući u prostor susreta.

1. Za susret u Hrvatskom narodnom kazalištu nema prijava, već su predstavnici pojedinih institucija i skupina izabrani po određenom ključu kojega je odredila Hrvatska biskupska konferencija.

2. Molitveno bdijenje sa Svetim Ocem na Trgu bana J. Jelačića, subota, 4. lipnja 2011. godine
– oni koji se nisu prijavili za molitveno bdijenje sa Svetim Ocem u subotu, 4. lipnja na Trgu bana Josipa Jelačića, ne trebaju nazivati za prijavu i za ulaznice nad/biskupijske povjerenike za mlade u svojim nad/biskupijama.
– svi koji žele, bez obzira na godine, moći će na trgu ispred katedrale i na Kaptolu pratiti putem video-zidova i razglasa sve što se događa na Trgu. Odlazeći s Trga, Sveti Otac će se provesti papamobilom Kaptolom.

3. Misno slavlje na hipodromu, nedjelja, 5. lipnja
– hodočasnici se prijavljuju isključivo u svojim župama i pastoralnim središtima
– informacije o broju hodočasnika moraju se dostaviti Odboru do 14. svibnja
– zajedno s ulaznicama župnicima će biti dostavljana karta s pravcima ulaska u Zagreb te lokacije na kojima će se parkirati autobusi, vrijeme potrebno za dolazak na Trg, odnosno hipodrom i ulice kojima se stiže na predviđene lokacije
– iste informacije bit će postavljene i na www.papa.hr
– preporučujemo da se članovi vjerničkih pokreta i udruga također prijavljuju preko župa
PRIJAVE I AKREDITACIJE SVEĆENIKA, REDOVNIKA i REDOVNICA, REDOVNIČKIH KANDIDATA I KANDIDATICA ZA HIPODROM I KATEDRALU
Budući da sigurnosna procedura zahtijeva da svi svećenici koji koncelebriraju u misnom slavlju na hipodromu i svi sudionici molitvenog susreta u katedrali imaju akreditacije, potrebno je učiniti slijedeće:
– dijecezanski svećenici dobit će informacije o načinu prijave u svojim (nad)biskupskim ordinarijatima
– redovnici i redovnice informacije će dobiti preko svojih provincijalnih uprava
– prijave svećenika, redovnika i redovnica, svećeničkih i redovničkih kandidata i kandidatica traju do 10. svibnja 2011. godine
– popunjeni formulari šalju se na: papa@zg-nadbiskupija.hr
Svećenici za koncelebraciju na hipodromu donose albu i štolu bijele boje.
– na susretu u katedrali mogu sudjelovati samo i isključivo svećenici, redovnici i redovnice, bogoslovi, sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatice.
– na molitveni susret u katedrali, dijecezanski svećenici i bogoslovi dolaze obučeni u reverende, a redovnici i redovnički kandidati u redovničke habite.
– na misnom slavlju na hipodromu bit će blagoslovljeni kameni temeljci za nove župne crkve. Pozivamo sve župnike i upravitelje župa kojima predstoji gradnja novih župnih crkava, da obrađeni kamen temeljac veličine 20x20x40 cm s upisanim nazivom crkve i mjesta, dostave do 25. svibnja 2011. godine u tajništvo Odbora.

PRAKTIČNE NAPOMENE I UPUTE ZA HODOČASNIKE

– na predviđene susrete sa Svetim Ocem može se doći samo uz predočenje ulaznice.
– preporuča se pravovremen dolazak u Zagreb i to do 18.00 sati 4. lipnja 2011. godine na prostor Trga bana J. Jelačića, odnosno do 8.00 sati dana 5. lipnja 2011. godine na prostor zagrebačkog hipodroma, kako bi vjernici mogli biti pravovremeno pregledani i smješteni na mjesta određena ulaznicama, a hodogram dolazaka autobusa sa vjernicima će biti izrađen u suradnji crkvenog odbora za doček Svetog Oca i policije
– zabranjeno je unošenje: vatrenog oružja, noževa, predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda, alkoholnih pića, kišobrana, staklenih boca
– ne preporuča se: nošenje nepotrebne količine novca ili drugih predmeta velike vrijednosti zbog mogućih krađa
– na prostor Trga i hipodroma nije dopušten unos transparenata, a dopušten je unos natpisa župa, dok će zastave biti smještene na unaprijed određena mjesta
– ne izdvajati se iz organiziranih grupa
– na Trgu i na hipodromu surađivati s redarima i policajcima te postupati po uputama redara koji će imati sve informacije o potrebama vjernika (hitna liječnička pomoć, prehrana, način razlaza, vatrogasni put, higijenske potrebe i sl.)
– ne kretati osobnim vozilima u Zagreb, nego koristiti organizirani prijevoz
– za organizirani dolazak točno se pridržavati uputa dobivenih od Odbora za doček Svetog Oca (glede pravca dolaska u Zagreb, mjesta parkiranja, načina ulaska, zadržavanja i izlaska sa mjesta okupljanja)
– za vrijeme pozdravljanja Svetog Oca zabranjeno je bacanje cvijeća i drugih predmeta.

POZIV OBITELJIMA NA SUSRET S PAPOM
 
Vjernike i sve ljude dobre volje pozivamo da u što većem broju i radosna srca sudjelujemo na jednom od najvećih događaja ovog desetljeća za Hrvatsku.
U pohode nam dolazi najpoznatiji čovjek u svijetu, jedini moralni autoritet i vodeći intelektualac današnjice, graditelj Europe i promicatelj mira među narodima.
Prijatelj Hrvatske, veliki branitelj obitelji, ljubitelj života, promicatelj prava vjernika u javnom životu, najvjerniji suradnik i nasljednik Ivana Pavla II. Poglavar Katoličke Crkve – papa Benedikt XVI..
Dolazi pružiti ruku djetetu, mladiću i djevojci, majci i ocu, baki i djedu – svakoj hrvatskoj obitelji. On, Petrov nasljednik, proslavit će s nama prvi susret hrvatskih katoličkih obitelji! Pomolit će se na grobu velikana mučenika, blaženog Alojzija Stepinca.
Benedikt XVI. dolazi kročiti stopama „svoga ljubljenog prethodnika“, ohrabriti nas i učvrstiti svjetlo vjere u našem narodu.
Ako se slažete da je brak zajedništvo između jednog muškarca i jedne žene, ako se slažete da vjernik ima pravo nastupati u javnosti, onda dođite, iskažimo dobrodošlicu i dajmo podršku čovjeku koji brani istinske ljudske vrednote.
Benediktu XVI. vjeruje milijardu ljudi, svi k njemu dolaze. Sada on dolazi k nama – u Hrvatsku, u Zagreb – u subotu 4. i nedjelju 5. lipnja.
Budimo dio povijesnog susreta hrvatskih obitelji s papom Benediktom XVI. na zagrebačkom hipodromu, u nedjelju 5. lipnja.
Molitveno bdjenje započinje u 3 sata u noći, a euharistijsko slavlje s Papom u 10 sati.
Prijavite se u svojim župnim uredima!!!
 
Pododbor HBK za sadržaje pripremnog razdoblja
i pretprogram uoči Euharistijskog slavlja s papom Benediktom XVI.
mons. Valter Župan, krčki biskup,
predsjednik Pododbora i predsjednik Vijeća HBK za obitelj
 
HIPODROM: Molitveno bdjenje „Obitelji – zajedno u Kristu“
 
Četvrti sastanak Pododbora za sadržaje pripremnog razdoblja i predprogram uoči Euharistijskog slavlja s papom Benediktom XVI. održan je u srijedu 11. svibnja 2011. u prostorijama tajništva Hrvatske biskupske konferencije. Sastankom je predsjedao mons. Valter Župan, krčki biskup i predsjednik Vijeća HBK za obitelj.
U uvodnoj riječi biskup Župan je istaknuo da se izrađuje velika Svijeća obiteljskih susreta kao trajni spomen na prvi susret hrvatskih katoličkih obitelji održan pod predsjedanjem pape Benedikta XVI., a koja će gorjeti i na budućim nacionalnim obiteljskim susretima. Svijeću će na kraju euharistijskog slavlja na hipodromu blagosloviti Sveti Otac, a manje replika će mu biti predana kao znak zahvalnosti, odanosti i ljubavi, molitava i žrtava svih hrvatskih obitelji.
Na sastanku je detaljno predstavljen i usvojen program molitvenog bdjenja na hipodromu koje započinje u 3 sata u noći, u nedjelju 5. lipnja. Bdijenje pod nazivom „Obitelji – zajedno u Kristu“ počinje Službom svjetla u kojoj će prvi puta biti upaljena svijeća obiteljskih susreta, a od nje će svjetlo preuzeti obitelji iz šest hrvatskih župa posvećenih Svetoj Obitelji te ga ponijeti u svoje župe. Uz prisjećanje na prvi susret s Petrovim nasljednikom na zagrebačkom hipodromu godine 1994., prvi dio molitvenog bdjenja u kojem sudjeluje po jedna obitelj iz svake hrvatske (nad)biskupije zamišljen je kao spoj molitve i glazbe, protkan mislima i porukama pape Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. o obitelji u njezinim najrazličitijim životnim situacijama. U središtu drugog dijela bdijenja je glazbeno-scenski program pod nazivom „Adame, gdje si?“ koji završava svjedočanstvom nekoliko obitelji te obnovom bračnih zavjeta i zahvalom za djecu svih nazočnih bračnih parova. Završetak i vrhunac molitvene pripreme za euharistijsko slavlje s papom Benediktom XVI. bit će Posveta hrvatskih obitelji Svetoj Obitelji.
Da bi se što bolje pripremili za susret s Kristovim namjesnikom, biskup Župan je istaknuo važnost i značenje posljednjih dana i tjedana pripreme uoči Papinog dolaska, s posebnim naglaskom na duhovnu pripremu svih vjernika. U tom smislu Pododbor poziva sve hrvatske obitelji i vjernike da se uključe u duhovno-molitvenu inicijativu Foruma obiteljskih zajednica za Papu i obitelji pod nazivom „Petrova straža“ (www.forum-obiteljski.org). Jednako tako, Pododbor upućuje poziv svim župama diljem Hrvatske da u petak 27. svibnja započnu devetnicu Svetoj Obitelji, čiji će tekst narednih dana biti objavljen u katoličkim medijima, a sve kao vidljivi znak povezanosti i zajedništva cijele Hrvatske i svih hrvatskih obitelji u radosnom iščekivanju susreta s Petrovim nasljednikom.
Pododbor je uputio i poziv svim vjernicima i ljudima dobre volje „da u što većem broju i radosna srca sudjelujemo na jednom od najvećih događaja ovog desetljeća za Hrvatsku“, te da svi zajedno „budemo dio povijesnog susreta hrvatskih obitelji s papom Benediktom XVI. na zagrebačkom hipodromu, u nedjelju 5. lipnja“.
 
Verica Kraš Villa
 
Objavljen popis pjesama za misno slavlje s Papom na Hipodromu
 
ZAGREB, 12. svibnja 2011. – Pododbor za glazbeni dio liturgijskog slavlja pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj objavio je popis pjesama koje će se pjevati na liturgijskom slavlju s Papom, 5. lipnja na Hipodromu u povodu Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Partiture se mogu preuzeti na službenom portalu Papina pohoda Hrvatskoj www.papa.hr, u rubrici „Hodočasnici/Upute“.
 
Združeni zbor, koji će uveličati misno slavlje na Hipodromu, čine članovi pojedinih župnih zborova grada Zagreba, a broji 500 pjevača. Zborom ravna maestro Miroslav Martinjak, uz pomoć Maruše Bartolić, koordinatorice zborova i pjevača, dok je orguljska pratnja povjerena Nevenu Kraljiću, orguljašu zagrebačke katedrale. Prema riječima Maruše Bartolić, partiture su objavljene kako glazbene pripreme ne bi bile svedene samo na pripreme Združenoga pjevačkog zbora već kako bi se proširile među većim brojem vjernika. Na ova će se način svi vjernici moći pripremiti za aktivno sudjelovanje na misnom slavlju.
 
Sve se informacije za hodočasnike na portalu mogu  pronaći u rubrikama „Hodočasnici“ i „Program pohoda“. Također, napominjemo da su na portalu objavljeni i dodaci u uputama za akreditaciju novinara koji će pratiti ovaj događaj, u rubrici „Novinari“.
 
Redakcija portala www.papa.hr
 
Za detaljne informacije molimo obratite se na:
Telefon: +395 1 4894 881

Odbor Zagrebačke nadbiskupije za pripremu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj izdao je danas priopćenje s uputama za prijavu na molitveno bdijenje sa Svetim Ocem.

Oni koji se nisu prijavili za molitveno bdijenje sa Svetim Ocem u subotu, 4. lipnja na Trgu bana Josipa Jelačića, ne trebaju nazivati za prijavu i za ulaznice nad/biskupijske povjerenike za mlade u svojim nad/biskupijama.

Svi koji žele, bez obzira na godine, moći će na trgu ispred katedrale i na Kaptolu pratiti putem video-zidova i razglasa sve što se događa na Trgu. Odlazeći s Trga, Sveti Otac će se provesti papamobilom Kaptolom.

www.papa.hr

Poznajemo li našeg papu?

Najavljeni posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj događa se u vremenima teške gospodarske i društvene krize hrvatskoga naroda, te sveopće krize vrednota u našem društvu. Također, papa dolazi u prilično izazovnim vremenima za Crkvu, koja se sve više nalazi na udaru sekularizacije pod plaštom modernizacije društva te ateizma „upakiranog“ u prigodničarsko katoličanstvo. Svjedoci smo da povjerenje u Crkvu kao instituciju sve više pada, iako se prema svim istraživanjima još uvijek nalazi među institucijama kojima narod najviše vjeruje te da značajan broj vjernika smatra kako Crkva u Hrvatskoj ne uspijeva odgovoriti izazovima vremena te teškoj društvenoj situaciji.
Dolazak pape Benedikta XVI. stoga doživljavamo kao znak nade, poticaja i ohrabrenja. Svjedoci smo da se nakon njegovih posjeta južnoameričkim državama, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i drugim zemljama, ondje počela događati svojevrsna renesansa vjerničkog života. Crkva dobiva novo lice, Bog se čini bližim a papa, unatoč svim predrasudama o „ozbiljnom papi koji neće moći pokrenuti mase“ postaje novi i inspiracija uzor ljudima, čiju vjeru mnogi nastoje poljuljati u današnje doba. U tom novom valu jačanja vjerničkog života posebnu ulogu igraju mladi, laici te novi duhovni pokreti.

Međutim, jasno je da papini posjeti nisu donijeli ploda isključivo zahvaljujući njegovoj višednevnoj fizičkoj nazočnosti u tim državama, već prije svega kvalitetnom pripremom njegova posjeta, svojevrsnom kampanjom u medijima i društvu te posebnim programima molitve, edukacije i zajedništva, u koje su bili uključeni – pored crkvene hijerarhije, zauzeti vjernici laici, komunikacijski stručnjaci, poznate osobe iz javnog života koje su javno svjedočile svoju vjeru… Tako su papine poruke bile vrhunac tih nastojanja, i naišle su na plodno tlo. Zato se nameću pitanja – Jesmo li svjesni ove povijesne prigode, i kako ćemo odgovoriti na ovaj veliki dar? Priprema li se naša Crkva kao zajednica, na ovaj veliki događaj, ili ćemo spavati do proljeća a onda se probuditi, kad tabloidizirani mediji od papina posjeta naprave svjetovni spektakl, pišući o tome gdje će jesti, spavati i koliko će država novca potrošiti na njegovo osiguranje? s druge strane, neki i u vjerničkim redovima već tvrde kako papa Benedikt nije Ivan Pavao II. te unaprijed odustaju od velikih očekivanja. Uvjeren sam kako će takvi pesimisti biti uvelike iznenađeni. Da bismo to shvatili dovoljno je dakle, analizirati njegova posljednja putovanja po svijetu ili pročitati njegovu najnoviju knjigu „Svjetlo života“. Ovaj papa, iako njegov pontifikat predstavlja jasan kontinuitet njegova prijatelja i prethodnika Wojtyle, izazovima vremena i crkvenog života odgovara na sasvim drugačiji način. Njegove poruke su originalne i jasne, često kritične kako prema svijetu, tako i prema vatikanskoj kuriji i crkvenoj hijerarhiji diljem svijeta. Pozornost plijeni profesorskom analitičnošću i istraživačkom racionalnošću. On već spaja nespojivo te mudrošću i mirnoćom osvaja poštovanje i dojučerašnjih protivnika. Ovaj papa pali vjerničku iskru među ljudima na sasvim drugačiji ali prilično učinkovit način. I sam priznaje kako ne voli kad ga se uspoređuje s velikim prethodnikom, skromno priznajući kako on nema ni potencijala, ni stila Ivana Pavla II. Međutim, moram priznati kako me, unatoč svemu, nakon pet godina pontifikata prilično oduševljava – i kao vjernika, i kao skromnog znanstvenika s područja komunikacija.  

Je li Benedikt kopija Ivana Pavla II.?

Kad je u travnju 2005. veliki papa Ivan Pavao II. zatvorio oči u svojoj skromnoj sobici u Vatikanu, stotine tisuća ljudi na Trgu svetog Petra pljeskalo je njemu u čast, baš onako kako su mu pljeskali kad im se daleke 1978. obratio s balkona bazilike svetog Petra, na talijanskom jeziku riječima kako dolazi iz jedne daleke ali prijateljske zemlje te nek mu oproste ako loše izgovara njihov jezik, poručivši svijetu „Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!“. Osjetila se golema praznina, ne samo u Crkvi već i u cijelom svijetu. Teško je bilo i pomišljati na njegova nasljednika, jer se znalo da će se svatko tko stupi na papinsku dužnost u početku se činiti blijedom kopijom velikog pape. U doba pogreba i priprema za konklave jednu od ključnih dužnosti u Vatikanu igrao je njemački kardinal Joseph Ratzinger, papina desna ruka i predstojnik Kongregacije za nauk vjere, jedan od najboljih teologa suvremnog svijeta, vrhunski pisac i profesor. Bio je to čovjek čijeg su se znanja i odlučnosti mnogi bojali. Bio je osobni prijatelj pape Karola ali ga je papa poštovao i kao odličnog savjetnika pa i korektora u pitanjima kada je dvojio. Neki su ga smatrali preoštrim pa i konzervativnim. No, iščitavajući njegove mnogobrojne knjige i analize možemo zaključiti kako je bio samo iskren i predan, te nije volio nikakva odstupanja od vjerskih istina, makar zbog toga izgubio i na popularnosti. Posebnu pozornost je privukao na sebe kad je vodio Križni put na Veliki petak te 2005. godine. Tada je otvoreno i kritički progovorio o stanju Crkve unutar Zidina te njezinim grijesima. Aludirajući kako poput lađe pušta vodu na sve strane oštro je ukorio mnogobrojne crkvene službenike koji zlorabe svoj položaj i javno sramote Crkvu ili nesavjesno obnašaju svoje dužnosti. Nedugo zatim su se počeli gomilati u medijima različite optužbe o pedofiliji u crkvenim redovima, koje je kasnije kao papa javno osudio ispričavajući se žrtvama. U svakom slučaju, Ratzinger se pokazao kao oštar branitelj izvornih načela Crkve, koji nema namjeru nikome podilaziti, niti birati riječi, već samo zaštititi pravovjernost i pročistititi vatikansku Kuriju i crkvenu hijerrahiju diljem svijeta, u kojoj se očito nakupilo i negativnosti. Naime, javna je tajna da Ivan Pavao II. zbog mnogobrojnih svjetskih obveza ali i bolesti posljednjih godina nije se ozbiljnije hvatao u koštac s vatikanskom administracijom. Ratzinger je na određeni način upozorio na potrebu toga, jer nije težio popularnosti ni potpori kolega. Naime, navršivši 75 godina tražio je umirovljenje od pape i sebe je već vidio kako u miru priprema nove teološke knjige, negdje u Bavarskoj. Međutim, unatoč svim drugim kandidatima koje su mediji isticali kao moguće nasljednike Ivana Pavla II., Božja ruka ali i većina kardinala upravo su u njemu vidjeli logičan najboljeg nasljednika pape Poljaka. S jedne strane je predstavljao kontinuitet, jer je ionako većinu prethodnih odluka pripremao s njime. A s druge strane, upravo u njegovoj znanstvenoj racionalnosti, poznavanju Nauka i okrenutosti prvenstveno Vatikanu mnogi su vidjeli priliku da Sveta stolica stane „malo na loptu“ i posloži stvari doma – u Crkvi.

Benedikt XVI. kao jamstvo

Kad se tog proljetnog dana s balkona prolomio glas „Habemus papam!“ tisuće ljudi na Trgu svetog Petra su osjetili olakšanje. Zapravo su bili sretni jer je ovog puta iznenađenje izostalo. Kardinali su išli na provjeren izbor i očito nisu pogriješili. Benedikt XVI. uzeo je ime po svecu zaštitniku Europe i odmah se bacio na posao. U nekoliko mjeseci promjenio je gotovo sve ključne osobe u vatikanskoj državi. Utjecao je otvaranje i procesuiranje mnogobrojnih skandala u crkvenim redovima. Menadžerskim rječnikom bismo rekli – zaveo je reda! Istodobno je pokušao nastaviti komunikacijsku politiku i otvorenost svijetu Ivana Pavla II. Iako ne voli putovanja i letenje nastavio je obilaziti svijet, motivirati i poticati ljude te se boriti za prava najobespravljenijih. No, za razliku od svoga prethodnika koji je bio medijski čovjek i plijenio svojom pojavom, papa Benedikt se ponaša kao dobri stari profesor, koji govori jasno, argumentirano i slikovito. On osvaja svojom intelektualnom snagom i racionalnošću. Dovoljno je prisjetiti se posjeta Britaniji, gdje je unatoč skepsama tamošnjih novinara, fascinirao britansku kraljicu. Mnogi kojima se u početku nije sviđao, zavoljeli su ga jer su shvatili da svojom čvrstom rukom vodi Crkvu a pritom ipak pokazuje otvorenost, ekumenizam i spremnost za dijalog. Jasno je poručio kako su Židovi zapravo naši oci u vjeri, omogućio je protestantskim biskupima te kineskim biskupima koji su birani od strane tamošnjih vlasti, a koji su priznali papu, povrat u okrilje Katoličke Crkve. Omogućio je svećenicima da služe misu i po starom latinskom obredu, kako bi pokazao kontinuitet između vremena prije i nakon Drugog vatikanskog koncila, a ne potpuni prekid s prošlosti i tradicijom. Ne ustručava imenovati redovnike na visoke dužnosnike u Vatikanu ili biskupske službe, tvrdeći kako samo traži najbolje… Javno se bori protiv diktature relativizma, izostanka odgovornosti velikih i moćnih prema naslabijima i ugroženima. Otvoreno progovara da Svijet srlja u propast, nastavi li s nebrigom za okoliš, ekologiju i sl. Ima jasna stajališta, utemeljna u stvarnom životu, o ljudskoj seksualnosti, uporabi prezervativa i sl. Ne boji se reći kad o nečemu dvoji, ili kad mu nešto smeta, pokazujući svoje ljudsko lice.

Papa vrhunski komunikator

Pritom je nastavio pisati knjige i enciklike i fascinirati svijet svojim jednostavnim stilom, koji otkriva duboke istine o Bogu i čovjeku. Njegova djela se čitaju poput bestselera, a najnovija knjiga „Svjetlo života“ u biti je jedan jako životni i novinarski poželjan intervju, u kojem otvara srce i dušu te progovara kao običan čovjek, kojeg je eto zapala ova časna dužnost, iako to nikako nije želio. Njegova djela i intervjue tako mogu čitati čak i nevjernici, jer se kod njega ništa ne podrazumijeva, već za sve iznosi jasna stajališta i svima razumljive argumente. Benedikt XVI. možda nas neće iznenađivati poput svoga prethodnika medijski atraktivnim projektima i potezima, ali će sigurno svojim racionalnim i temeljitim potezima pridonijeti jačanju položaja Crkve u društvu, prevladavanjem svih kriza, koje su opterećivale ovu zajednicu posljednjih godina. Također ne smijemo zanemariti ni redefiniranje pojedinih odluka svojih prethodnika, za koje ovaj papa ima jasnija tumačenja utemeljena u realnosti. Jasno to ovaj papa može priuštiti kao vrhunski tumač vjerskih istina, bez bojazni da će ga se usuditi netko kritizirati. Papa se pokazuje i kao dobar poznavatelj politike, s naglaskom na Europsku uniju, gdje nastoji afirmirati kršćanske vrednote. Njegova posljednja putovanja su vezana uz tu misiju, pa i skori dolazak u Hrvatsku, čije članstvo u EU zdušno podupire, kao i njegov prethodnik. U svakom pogledu Benedikt XVI. se sve više nameće kao dobar nasljednik velikog Ivana Pavla II. Iako se činio prijelaznim rješenjem, čini se da će njegov pontifikat ostaviti također snažan pečat te da će svome nasljedniku ostaviti „posloženu“ i „osvježenu“ Crkvu, spremnu za nove velike iskorake. S nestrpljenjem očekujemo njegovu proljetnu poruku hrvatskom narodu…

Dr. sc. Božo Skoko (www.hkz-mi.hr)

Papa Ivan Pavao Veliki otišao je prije šest godina u Kuću Očevu. No, o njemu njemu i njegovu djelu još uvijek sve većom snagom bruji čitav svijet, a ovih dana bit će u Rimu uzdignut na čast oltara. Riječi zahvale i poštovanja za njegovo svjedočenje upućuju vjernici svih vjera, pa i oni koji se proglašavaju ateistima i agnosticima. Mogli bismo i mi, opet, redati velike riječi i ponavljati ono što je već izrečeno, ali kao Hrvati katolici imamo svoje specifikume u odnosu prema Papi pa ćemo se time i ravnati. Valja nam se osobno prisjetiti i za budućnost zabilježiti djela koja nam učini ovaj veliki i sveti Papa.

Ivan Pavao II. uzdrmao je temelje bezvjernog komunizma i pomogao mnogim narodima da dođu do svoje slobode. Podupirao je stvaranje hrvatske države i u maglama svjetskih zloba i nejasnoća isticao pravo na naše samoodređenje, slobodu i dostojanstvo. Tri puta je posjetio “plemenitu zemlju Hrvatsku”, pa i usred ratnog vihora koji je harao našom državom. Papa se u svim prigodama jasno zauzeo za naša narodna prava, savjetujući pritom da uvijek u svom okruženju budemo čimbenik mira, pomirenja i opraštanja. Hrvatska država je stvorena, a Papa je do zadnjeg daha bdio nad njenom sudbinom. Od Hrvatske i Hrvata je mnogo očekivao, a budućnost će pokazati koliko smo časni i kako ćemo odgovoriti na temeljna načela koja je on s Crkvom katoličkom zastupao.

Prigodom svog drugog pohoda Hrvatskoj na čast oltara uzdigao je prvog heroja u koloni hrvatskih pobjednika, zagrebačkog metropolitu kardinala Alojzija Stepinca, te ga tako postavio za svjetionik budućim naraštajima da prema tom svetom čovjeku ravnaju svoju ovozemnu vjeru i kršćansko domoljublje. Beatifikacijom kardinala Stepinca skinuo je hrvatsko domoljublje s križa, a narod ohrabrio da ustrajno kroči u budućnost ljubeći, poput Stepinca, Boga, Crkvu i Domovinu. Isticanjem mučeništva i svjedočanstva kardinala Stepinca pomogao je i Crkvi u Hrvata da manje luta i da jasnije ocrta svoj put služenja hrvatskom narodu. Uz svetačku dimenziju, Papa je uvažio i onu domoljubnu koju su i neki crkveni ljudi htjeli odrezati od Stepinčeva djela. Za uzore katolicima je u sljedećim pohodima Hrvatskoj proglasio blaženom sestru Mariju Petković u Dubrovniku, a u Banja Luci uzornog laika Ivana Merza. Htio je da hrvatski naraštaji upru pogled prema Svetoj Hrvatskoj, te da u ozračju vjere i svetosti grade svoju budućnost.

Narode svijeta, pa i nas Hrvate usmjeravao je, osobnim primjerom pokazujući i svjedočeći, prema Kristovoj istini i ljubavi. Uz naslov “Veliki” moglo bi mu se sigurno pridodati i “Papa ljubavi” ili “Papa života”. Nauk kojeg je donosio svijetu sve je ovo neraskidivo nosio u sebi. Ipak, encikliku “Evangelium vitae” Papa je smatrao stožerom svojeg naučavanja i nastavkom enciklike “Humanae vitae” pape Pavla VI. Hrabro se usprotivio i kritičarima iz crkvenih redova i beskompromisno odbio ponudu sinkretističkog “novog morala”. Upravo zbog ovakvog stava nije dobio Nobelovu nagradu koju je deset puta zaslužio. Sve to govori s kakvim je i s kakvim svijetom i snagama imamo posla.

Ivan Pavao II. – Papa ljubavi kao i mnoge pape prije njega zalagao se i borio za ljudsku ljubav, obitelj i život. Suprostavio se dramatičnom ubijanju nerođenih i eutanaziji, suprostavio se ratovima i terorizmu dajući svijetu ponudu Kristova nauka koji jedino spašava. Pokazao se i kao iskren zaštitnik žena i svih drugih potlačenih ljudi.

Sve ovo sadašnji i budući hrvatski naraštaji ne smiju zaboraviti. Uz dužno sjećanje i zahvalnost valja ojačati odluku da ćemo uvijek ostati vjerni Kristu i po primjeru velikog pape Ivana Pavla II. na milost uzvratiti radošću života i ljubavi. Time se danas, budimo realni, na ovim prostorima gdje demografski izumiremo ne možemo baš dičiti. I čini nam se na trenutke da nam Papa zajedno s Kristom ponavlja: “Kćeri Jeruzalemske, ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom.” (Lk 23, 29) Pouka je jasna: zamislimo se nad svojim svjedočenjem vjere, nad svojim doprinosom ljubavi i životu u ovom narodom koji svojom kapljom pomaže tkati slap Crkve Božje. To je Papa od nas uvijek želio! Zato: obrišimo suze i učinimo svoje “Za Boga i Hrvatsku dragu!. I na nebu Papa će nam biti zahvalan!

(m.k.)